Roditelji, oprezno s voćnim sokovima za malu djecu

U časopisu Pediatrics američko društvo pedijatara (The American Academy of Pediatrics, AAP) objavilo je prehrambene preporuke za novorođenčad, malu djecu, školsku djecu i adolescente. Oni preporučuju potpuno izbjegavanje davanja voćnih sokova do prve godine djeteta.

Njome se preporučuje prehrana dojenčadi prvih šest mjeseci isključivo majčinim mlijekom, bez dodataka pića, čak i vode, i ikakve dohrane te nastavak dojenja uz primjereno uvođenje krute hrane do djetetove druge godine. Dojenje se u pravilu nastavlja dokle god to majka i dijete žele, i to kad god dijete želi, tijekom dana i noći.

Prednosti majčina mlijeka

Majčino mlijeko djetetu osigurava sve potrebne nutritivne sastojke, a s vremenom se i mijenja u skladu s potrebama djeteta. Neposredno prije porođaja i prvi tjedan nakon njega luči se kolostrum koji sadrži više proteina, manje šećera i manje masti od kasnijeg mlijeka te sadrži iznimno važna antitijela za stvaranje otpornosti djeteta na mikroorganizme dok se ne razvije njegov imunosni sustav, ali i Bifidus faktor koji potpomaže rast dobrih laktobacila u djetetovim crijevima. Putem majčina mlijeka novorođenčad prima antitijela kojima se štiti, među ostalim i od uzročnika upale pluća i proljeva, od kojih umire najveći broj djece u svijetu tijekom prve godine.

Najveći udio zrelog majčinog mlijeka koje se luči otprilike četiri dana nakon porođaja jest voda i to čak 88 posto. Glavni proteini u mlijeku su sirutka 60 i kazein 40 posto. Masti majčina mlijeka služe za proizvodnju energije u stanicama dojenčeta te za razvoj mozga i cjelokupnog živčanog sustava. Ujedno služe i kao prijenosnici vitamina topivih u mastima, kao što su A i D vitamini.

Prve neophodne omega masne kiseline koje služe za razvoj mozga, dijete također dobiva od majke, a njihova količina ovisi o njezinoj prehrani. U majčinu mlijeku je mliječni šećer laktoza koji djetetu, osim masti, osigurava potrebnu energiju za rast i razvoj stanica. Laktoza ujedno umanjuje razvoj loših bakterija u crijevima djeteta, čime se olakšava apsorpcija kalcija, magnezija i fosfora. Vitamini sadržani u majčinu mlijeku neophodni su za pravilan razvoj svih organa djeteta, a njihova količina znatno ovisi o prehrani majke.

Voće nakon prvih 6 mjeseci

Što se tiče voća, preporučuje se da se nakon šestog mjeseca počnu uvoditi u prehranu, i to cijele, usitnjene voćke, a nikako iscijeđeni voćni sok. Počinje se s jabukom, potom bananom, kruškom i šljivom, nakon desetog mjeseca uvode se marelica i breskva, nakon godine dana citrusi, a nakon druge godine sve ostalo voće.

Osim toga, preporučuje se učestalije davanje povrća jer je okus voća djetetu mnogo ukusniji od povrća pa se često događa da djeca odbijaju povrće ako im se redovito daje voće. Voćni sokovi se ne preporučuju do godine dana – djetetu je potreban sadržaj cijelog ploda, posebno vlakna, čime se istodobno usvajaju i zdrave navike. Voće treba dobro oprati, oguliti koru i dati ga odmah nakon usitnjavanja jer stajanjem oksidira, gubi na kvaliteti, a moguć je i razvoj mikroorganizama.

Koje su preporučene količine soka?

Mnogi pedijatri preporučuju pasteriziranje, odnosno kuhanje voća za djecu do osmog mjeseca, no mišljenja o tome nisu ujednačena. Ako se malom djetetu daje sok iz nekog medicinskog razloga, treba se davati s nastavkom za pijenje, a ne iz bočice sa sisačem. Iscijeđeni voćni sok može se davati nakon godine dana, no preporučuje se zaista svjež, a ne kupljen.

U početku sok treba razrijediti s vodom u omjeru 4:1 – za 100 ml soka količina je 75 ml vode i 25 ml soka, pa s vremenom treba povećavati udio soka. Sok ne smije stajati, a poželjno ga je i pasterizirati. Preporučene količine su 120 ml na dan za djecu od jedne do tri godine i 180 ml za djecu od četiri do šest godina, i to kao piće uz hranu ili za žeđ tijekom dana, posebno nakon fizičke aktivnosti.

Za nadoknadu tekućine sok se treba razrijediti s vodom. Ograničenja u količini preporučena su zbog dokazano veće pojave proljeva, nadutosti, nadražaja želuca te razvoja karijesa kod male djece koja su konzumirala veće količine sokova. Istraživanja su pokazala da su djeca koja su pila veće količine voćnih sokova od preporučenih pokazivala pothranjenost zbog osjećaja sitosti nakon unesene tekućine ili sklonost pretilosti zbog konzumacije sokova s većim udjelom šećera. Naravno, sve te preporuke podrazumijevaju konzumiranje pravog voća, bez pesticida i različitih kemikalija kojima se voće održava svježim, što je većini svjetskog stanovništva gotovo nemoguće nabaviti.