Pneumokok kod djece: kako zaštititi mališane od opasne bakterije?

Streptococcus pneumoniae (pneumokok) je najčešći uzročnik bakterijske upale pluća. Riječ je o bakteriji koja je iznimno rasprostranjena, najčešće među djecom vrtićkog uzrasta, no može biti vrlo opasna i za starije osobe koje su u čestom kontaktu s djecom, pogotovo kada je riječ o upali pluća. Pneumokok je kuglasta bakterija koja ima kapsulu koja ju štiti od našeg imunološkog sustava. Prema podjedinicama kapsule razlikujemo više od 90 podtipova ili serotipova pneumokoka. 

Ova bakterija je često prisutna na sluznici nosa zdrave djece koja nemaju nikakvih simptoma. Prenosi se dodirom i kapljičnim putem. Važan je i čest uzročnik bolesti u svim dobnim skupinama.

Tko se može zaraziti?

Zaraziti se može bilo tko, osobito mala djeca, osobe starije od 65 godina, kao i bolesnici s bolestima srca, pluća i bubrega, dijabetičari, alkoholičari i osobe koje boluju od malignih bolesti.

Zašto cijepiti?

Pneumokok u djece uzrokuje širok spektar bolesti od kojih je upala srednjeg uha najčešća. No od pneumokokne bolesti umire više djece mlađe od pet godina nego od bilo koje druge bolesti koja se može spriječiti cijepljenjem.

Teški oblici bolesti, nerijetko i sa smrtnim ishodom, najčešće se pojavljuju kod starijih osoba i male djece te u bolesnika s oslabljenim imunološkim sustavom, a uglavnom su povezani s prodorom pneumokoka u krv što nazivamo bakterijemijom. Takve oblike bolesti, koji su posljedica prodora bakterije u krv, nazivamo invazivne pneumokokne bolesti  (npr. bakterijski meningitis). Infekcije kod kojih ne dolazi do prodora bakterije u krv nazivamo neinvazivnim pneumokoknim bolestima i to su kod djece najčešće akutna upala srednjeg uha, sinuitis i upala pluća.

S obzirom na to da neki podtipovi pneumokoka pokazuju visoki stupanj otpornosti na antibiotike, stručnjaci preporučuju prevenciju u obliku cijepljenja protiv pneumokoka što se pokazalo vrlo učinkovitim u sprječavanju pneumokoknih bolesti.

Koja su cjepiva dostupna?

Dostupne su dvije vrste cjepiva koje pomažu u prevenciji pneumokoknih bolesti:

• Pneumokokno konjugirano cjepivo
• Pneumokokno polisaharidno cjepivo (primjenjuje se nakon 2.godine života)

Za koga je preporučeno cijepljenje?

Nakon uvođenja redovitog cijepljenja, u SAD-u je za 80% smanjen broj invazivnih pneumokoknih bolesti kod djece te je znatno smanjen broj upala pluća i srednjeg uha uzrokovanih ovim uzročnikom. Cijepljenjem konjugiranim pneumokoknim cjepivom je također smanjen broj osoba koje pneumokok nose na sluznici nosa (kliconoše), a time je smanjena pojavnost invazivnih pneumokoknih bolesti ne samo kod cijepljenih osoba, već i kod necijepljene djece i odraslih. U gotovo svim europskim zemljama uvedeno je redovito cijepljenje pneumokoknim cjepivom za svu djecu.

Preporuka za cijepljenje pneumokoknim cjepivom prema Provedbenom programu 2020.

Cijepljenje djece počinje s navršena dva mjeseca života, u prvoj se godini apliciraju tri doze cjepiva (u dobi od 2 mjeseca, 4 mjeseca i s 12 mjeseci). Pneumokokno cjepivo može se primijeniti s drugim cjepivima koja se primjenjuju u dojenačkoj i dječjoj dobi.

Cijepiti se mogu sva zdrava djeca, ali posebno se preporučuje za visokorizičnu djecu. U tablici su navedene indikacije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) za primjenu konjugiranog pneumokoknog cjepiva (visokorizične skupine).

Koja djeca se ne smiju cijepiti ili kod njih treba odgoditi cijepljenje?

Djeca koja su na prethodnu dozu cjepiva protiv pneumokoka doživjela alergijsku reakciju ne smiju primiti sljedeću dozu tog cjepiva. Cijepljenje umjereno ili teško bolesne djece treba odgoditi do potpunog ozdravljenja.

Koje su moguće neželjene reakcije (nuspojave) na cijepljenje?

Oko 50% cijepljenih ima blage reakcije na cijepljenje koje se manifestiraju boli i crvenilom na mjestu uboda. Navedene reakcije nisu opasne i prolaze bez posljedica.

Česte neželjene reakcije (≥ 1/100 i < 1/10) su  pireksija > 39°C; i ograničene kretnje uda u koji se primijenilo cjepivo (zbog bola).

Na ovo se cjepivo, kao i na lijekove, može razviti i alergijska reakcija.

Što ako se javi teška neželjena reakcija?

Izuzetno rijetko može se javiti teška alergijska reakcija (anafilaktička reakcija) koja se manifestira otežanim disanjem, promuklošću, osipom, bljedilom, općom slabošću ili ubrzanim radom srca. Pojava ovih simptoma zahtijeva hitno javljanje nadležnom liječniku.

Članak sponzoriran od tvrtke Pfizer Croatia d.o.o., Slavonska avenija 6, 10000 Zagreb

Kliknite i preuzmite ebook mag. pharm. Aleksandre Grundler Bencarić „Sve što morate znati o pneumokoku?“