Pelenski dermatitis: Zašto se javlja pelenski osip i koji su simptomi?

Pelenski osip predstavlja upalne promjene kože u području pelenske regije koje mogu biti različitog uzroka. Ali se najčešće radi primarno o dermatitisu zbog iritacije kože. U pelenskoj regiji se mogu pojaviti i druge dermatoze. To su seboroički dermatitis, alergijski kontaktni dermatitis, psorijaziformni dermatitis te upala kože koju uzrokuju gljive, najčešće iz roda Candida sp.

Međutim, treba upozoriti da postoje i neke sistemske bolesti koje mogu biti praćene upalom kože u pelenskoj regiji, zbog čega je kod dugotrajnih upalnih promjena važan pregled uz dijagnostičke pretrage po preporuci dermatologa.

Oko 35% djece novorođenačke i dojenačke dobi u vrijeme nošenja pelena razviju pelenski dermatitis, najčešće između 9. i 12. mjeseca života. Djeca na majčinom mlijeku rijeđe imaju pelenski dermatitis. Od kada su u primjeni moderne pelene za jednokratnu upotrebu sa superabsorbirajućim svojstvima, značajno se smanjila učestalost srednje teških i i teških oblika pelenskog dermatitisa smanjila s 27% na svega 2 do 3%, iako se ukupna učestalost pelenskog dermatitisa nije smanjila.

Zašto nastaje pelenski osip

Najvažnija uloga mokraće u nastanku pelenskog osipa je učestalo vlaženje kože. Amonijak koji nastaje iz mokraćne uree djelovanjem bakterija ureaza iz stolice ne izaziva iritaciju već kao alkalni spoj podiže pH kože u području pelenske regije. To dovodi do aktivacije enzima lipaza i proteaza iz stolice što potiče iritaciju kože.

Kod neke su djece pelenski osipi češći u vrijeme nicanja prvih zubi ili kod prelaska na mješovitu prehranu, nakon prvih šest mjeseci dojenja. S obzirom na činjenicu da pelenska regija predstavlja pregibnu regiju te je područje pod stalnom okluzijom, to je regija koja je često vlažna. Kad je koža vlažna, njezin površinski sloj nabubri i poveća se trenje. Kako se dijete miče i pelene se miču po koži koja se tako oštećuje. Osim toga, kombinacija bakterija iz mokraće i stolice negativno djeluje na kožu. Zato se pelenski osip gotovo uvijek javlja uz proljev ili kod učestalih stollica.

Simptomi

U početku se pojavljuje crvenilo koje može biti različitog intenziteta. Najčešće na izbočenim dijelovima  glutealne regije, na genitalnoj regiji i donjem dijelu trbuha, dok su prepone najčešće pošteđene. Ako upala kože traje dulje, mogu se javiti mjehurići, erozije odnosno ranice, a poslije ljuštenje kože i suhoća. Često se koža sekundarno inficira gljivom iz roda Candida sp.. To se može prepoznati po oštro ograničenom crvenilu u pregibnim regijama i pojavi gnojnih mjehurića na rubu žarišta (“satelitske pustule”).

Kako spriječiti ili ublažiti pelenski dermatitis?

U takvim situacijama je bitno češće mijenjati pelene (svaka dva sata ili češće), zračiti kožu, odnosno ostaviti dijete bez pelena, i primjenjivati preparate koji će kožu smiriti. Potrebno je koristiti zaštitne kreme kod svakog mijenjanja pelena. Ne koristiti vlažne maramice koje mogu sadržavati različite supstance koje mogu potaknuti iritaciju ili čak kontaktnu alergijsku reakciju. Najbolje je pelensku regiju čistiti vatom i toplom vodom ili fiziološkom otopinom ako je prisutna upalna reakcija na koži.

Preporučuje se primjena krema koje poboljšavaju zaštitnu barijeru kože, smanjuju pH kože te sadrže umirujuće sastojke kao što su bisabolol, d-panthenol, cink oksid i bakar sulfat. Važno je naglasiti da dječji prašak nije zamjena za zaštitnu kremu i bolje ga je ne primjenjivati. Kada je pelenski osip vrlo jak, može biti potreban preparat kako bi se smanjila upala, protiv gljivica ili bakterija, ili kratkotrajno kortikosteroidni preparat kako bi se smirila upala kože.