O tome treba govoriti: depresija kod djece i adolescenata
O depresiji kod djece i mladih ne govori se dovoljno, no to ne znači, nažalost, da ne postoji. Ovom problemu je potrebno posvetiti daleko više pažnje kako bi se bolest prepoznala na vrijeme
Prema statističkim podacima, depresija se javlja kod 0.3 do 1.4% predškolske djece, 1 do 2% školske djece te 3 do 8% adolescenata. Na razvoj depresije utječu biološki (genetsko nasljeđe, disregulacija neurotransmiterskih sustava u mozgu) i psihosocijalni čimbenici (osobine ličnosti, čimbenici okoline, stresni životni događaji).
Depresija je češća u određenim obiteljima pa se pretpostavlja da genetski čimbenici utječu na pojavu depresivnih simptoma u određenim stresnim situacijama. Prema nekim istraživanjima, ako u obitelji postoji depresivni poremećaj, dva do tri puta je veća vjerojatnost obolijevanja od tog poremećaja nego što je to slučaj u općoj populaciji.
Sklonost negativnom kognitivnom stilu
Čimbenici ličnosti podrazumijevaju sklonost osobe negativnom kognitivnom stilu koji rezultira beznađem i depresijom u situacijama neuspjeha, interpersonalnih gubitaka, odbacivanja. Prema tome, neki depresivnost definiraju posljedicom kombinacije negativnih iskustava i negativne interpretacije događaja.
Nepovoljni životni čimbenici uključuju, između ostalog, zlostavljanje i zanemarivanje, konflikte unutar obitelji, ali i među vršnjacima. Kronična izloženost nepovoljnim životnim čimbenicima ima velik utjecaj na razvoj depresije.
Klinička manifestacija depresije može varirati ovisno o razvojnoj fazi djeteta. Depresija je nešto češća u adolescenciji, a kako je to period velikih promjena i sazrijevanja, moguće je da se jave periodi tjeskobe, sniženog raspoloženja ili nagle promjene raspoloženja koje su normalan dio odrastanja. Prevalencija depresije raste tijekom adolescencije, posebno kod djevojčica, a pretpostavlja se da je to tako budući da su djevojčice izložene većem broju rizičnih čimbenika za razvoj depresije.
Klinička depresija se dijagnosticira prema službenim dijagnostičkim kriterijima.
Što uključuje depresija kao bolest?
Ukratko, depresija kao bolest uključuje:
- depresivno raspoloženje (osjećaj tuge ili praznine),
- smanjenje interesa ili zadovoljstva,
- promjene apetita s popratnim promjenama tjelesne težine,
- nesanicu ili povećanu potreba za snom,
- osjećaj nemira ili usporenosti uz umor i gubitak energije,
- nemogućnost koncentracije,
- osjećaj bezvrijednosti i suicidalna promišljanja s ili bez jasnog plana.
Navedene poteškoće mogu postojati u različitim kombinacijama te traju dovoljno dugo da ometaju normalno funkcioniranje djeteta. Kad roditelji prepoznaju promjene u raspoloženju, ponašanju i sveukupnom funkcioniranju svog djeteta, važno je da potraže stručnu pomoć.
Depresivni poremećaji su u uskoj korelaciji s pokušajima suicida ili izvršenim suicidom. Djevojke češće pokušavaju, a mladići izvršavaju suicid.
O emocionalnim i psihičkim problemima treba javno govoriti kako bi se na njih usmjerila pažnja i kako bi roditelji i učitelji bili prva linija prepoznavanja poteškoća kod djeteta. Ponekad je teško prepoznati radi li se o poteškoći koja zahtijeva stručnu pomoć. Kad roditelji prepoznaju promjene u raspoloženju, ponašanju i ukupnom funkcioniranju svog djeteta (često su prva manifestacija poteškoće u školi) važno je da potraže stručnu pomoć.
Čini se da se o mentalnom zdravlju mladih počelo puno više govoriti te tako dolaze u fokus i prepoznaju se emocionalne poteškoće koje ranije možda nisu bile prepoznate.
Liječenje depresije
U liječenju depresije koristi se bio-psiho-socijalni pristup koji uključuje različite psihoterapijske metode i primjenu lijekova, odnosno antidepresiva. Lijekovi se u ovoj životnoj dobi rijetko koriste kao jedina metoda liječenja već se dijete/adolescent od samog početka nastoji uključiti u psihoterapijski tretman. Izbor psihoterapijske tehnike ovisi o dobi nastupa depresije, jačini simptoma, prisutnosti eventualnih dodatnih psihijatrijskih poremećaja, obiteljskoj situaciji i sličnom.
Svakako bi bilo korisno i roditelje čim aktivnije uključiti u tretman djeteta u smislu savjetovanja kako bi im se olakšalo prihvatiti i nositi se s poteškoćama koje imaju njihova djeca, ali i kako bi mogli pratiti i podržavati promjene koje se događaju kod djece tijekom terapije.
Za sve savjete uvijek se možete obratiti stručnjacima Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.
Preporuke psihologa: kako dijete pripremiti za nastavu u doba korone
Neka djeca će izraziti sreću zbog povratka u školu, dok će druga biti zabrinuta, preplašena ili anksiozna. Vrlo važno...
SAZNAJTE VIŠEPreuzmite publikaciju “Sva lica dječje depresije i kako je prevladati”
Stručnjakinje Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, prim. dr. sc. Vlatka Boričević Maršanić, psihijatrica i Ana Raguž, psihologinja, autorice su psihoedukativne radne bilježnice „Sva lica dječje depresije i kako je prevladati”. Premda često čujemo i čitamo o depresiji i depresivnosti, postoje razni mitovi o tome što depresija zbilja jest i po čemu je možemo prepoznati.
U ovoj radnoj bilježnici roditelji, djeca, mladi i stručnjaci na 50 stranica mogu pronaći odgovore o tome što je zapravo depresija, što je razlikuje tužno od turobnog raspoloženja, koji su znakovi koji ukazuju da netko pati od depresije, kako izgleda dječja depresija, a potom ih, korak po korak, poučava kako se s njom suočiti.
Radna bilježnica nastala je odabirom edukacijskih materijala i aktivnosti prema principima kognitivno -bihevioralne terapije za depresiju za koju postoje snažni dokazi o učinkovitosti. Svi materijali i aktivnosti prilagođeni su djeci i adolescentima kako bi ih mogli primjenjivati sami. Dakako, pomoć odraslih je uvijek dobrodošla, bilo roditelja ili neke druge odrasle osobe.
Radnu bilježnicu možete besplatno preuzeti u PDF formatu ovdje.