Niski krvni tlak kod djece: što sve roditelji trebaju znati?

Krv se iz srca do svih stanica prenosi krvnim žilama koje zovemo arterijama. Pritisak krvi na stijenke arterija zovemo krvnim tlakom. Sa svakim otkucajem srca (60 do 70 puta u minuti), krv se pod tlakom ubacuje u arterijski sustav. U tom trenutku je krvni tlak najviši i zovemo ga sistoličkim tlakom. U periodu između dva otkucaja, kada se srce odmara, krvni tlak je niži i tada ga zovemo dijastoličkim tlakom.

Arterijska hipotenzija, odnosno niski krvni tlak je pojava koja može imati mnogo uzroka, od onih koji ugrožavaju život poput nekih aritmija, do kroničnih stanja bez ikakvih simptoma. Liječi se prvenstveno sam uzrok hipotenzije, a ako ga nema liječenje je najčešće vezano uz promjenu životnih navika i, rjeđe, uz uzimanje lijekova. Hipotenziji su sklonije starije osobe te je ona jedan od najčešćih uzroka padova koji mogu uzrokovati brojne komplikacije.

Što znači „normalan“ dječji tlak?

Krvni tlak se prirodno mijenja u životu svake osobe. Djeca i adolescenti imaju znatno niži tlak nego odrasli. Aktivnost također utječe na vrijednosti krvnog tlaka, u kojem je krvni tlak viši kod osoba koje su aktivne, a niži kod onih koji miruju. Vrijednosti krvnog tlaka variraju i tijekom dana; najviši je ujutro, a najniži noću za vrijeme spavanja.

Da bi se ispravno izmjerio krvni tlak, potrebno je imati kvalitetan i redovito baždaren tlakomjer. Tlak se mjeri na desnoj ruci položenoj na podlogu u visini srca. Dijete treba mirno sjediti na stolcu, a manje dijete može sjediti u krilu roditelja. Kod novorođenčadi i dojenčadi tlak se mjeri u ležećem položaju.

Normalan krvni tlak, kao i povišen tlak u djetinjstvu teže je definirati jer su promjene puno dinamičnije nego kod odraslih i ovise o više čimbenika. Iz tih razloga napravljene su tablice prema kojima se za svako dijete pojedinačno očitavaju vrijednosti koje ovise o njegovoj kronološkoj dobi, spolu i visini. Granice normalnog ili visokog krvnog tlaka kod djece stalno se mijenjaju i uvijek su tema rasprave kod stručnjaka diljem svijeta.

Visok i nizak dječji tlak

Promjene krvnog tlaka ovise o stanju organizma, prehrani, aktivnosti, stresu i količini sna, a variranje tlaka tijekom dana je uobičajeno. Arterijska hipotenzija može se javiti uslijed raznih stanja i bolesti, kao akutna ili kronična pojava. Nizak krvni tlak najčešće uzrokuje samo blage simptome, kao što su kratke epizode vrtoglavice tijekom stajanja. Visok krvni tlak (hipertenzija) opasniji je od niskog krvnog tlaka jer uzastopno povišene vrijednosti mogu dovesti do trajnog oštećenja krvnih žila.

Za razliku od hipertenzije, niski krvni tlak (hipotenziju) je lakše uočiti. Karakteristični simptomi su:

• umor
• slabost
• vrtoglavica
• nesvjestica

Snižene vrijednosti arterijskog tlaka obično ne predstavljaju zdravstveni rizik, a liječenje je rijetko potrebno.

Liječenje hipotenzije u prvom redu odnosi se na liječenje osnovne bolesti koja je do nje dovela. Posebnu pozornost treba obratiti na znakove bolesti kardiovaskularnog i živčanog sustava, kao i na lijekove u terapiji. Snima se EKG, a posebice u slučaju sinkope potrebno je napraviti i 24-satno snimanje EKG-a kako se ne bi propustile moguće aritmije. Pri sumnji na srčano podrijetlo tegoba treba napraviti ultrazvuk srca.

Kod djece kod koje su izmjerene granične, oscilirajuće ili povišene vrijednosti krvnog tlaka moguće je pomoću aparata (24 satno mjerenje krvnog tlaka) koji se nosi oko pojasa i uz koji je moguće obavljati sve dnevne aktivnosti, izmjeriti i utvrditi prosječne vrijednosti krvnog tlaka, najniže i najviše vrijednosti te postotak odstupanja izmjerenih vrijednosti od normalnih vrijednosti za dob djeteta.