Naučite djecu kako se nositi sa stresom

„Svako zlo za neko dobro“, stara je narodna mudrost. Iako ne možemo reći da je dobro što se događaju neke loše stvari u životu, ono što možemo jest pokušati iz njih izvući najbolje te izaći s nekim novim snagama, resursima i vještinama.

Kao društvo dugo nismo bili pod stresom kao što smo sada. Iskoristimo ovu priliku za vrijedne lekcije iz suočavanja sa stresom, kako za nas odrasle, tako i za našu djecu! Sada djeca trebaju sigurne, tople, brižne i podržavajuće roditelje ili druge odrasle osobe koji će ne samo biti uz njih, već ih naučiti i važnu lekciju u životu – naučiti se suočiti sa stresom.

Kako pomoći djetetu?

• verbalna podrška i fizičko smirivanje (držanje i milovanje)
• smirujuća rutina prije spavanja
• privremeno omogućiti spavanje uz roditelje za manju djecu ako traže
• poticanje izražavanja osjećaja kroz igru, crtanje, priče, pokret ili glumu
• uspostavljanje rutine što je prije moguće
• nježno, ali odlučno inzistiranje odgovornosti primjerenoj dobi – na primjer, da djeca sama operu zube ili pospreme svoj krevet ili igračke
• pozitivno potkrepljenje ponašanja primjerenog dobi (pohvala i nagrada)
• uvjeravanje djeteta da će se sposobnosti obnoviti, npr. koncentracija za učenje
• omogućiti prilike za strukturirane obveze i odgovornosti
• poticati optimalno postignuće u školi i obvezama u kući s obzirom na situaciju i obiteljske prilike
• poticati fizičku aktivnost, zdravu prehranu i dovoljno sna
• osigurati vrijeme igre i/ili druženja s odraslima i vršnjacima sukladno mogućnostima
• uvježbati sigurnosne postupke za primjenu u budućnosti

Naročito je bitno da djeca od roditelja nauče zdrave načine suočavanja sa stresom. U nastavku teksta doznajte što oni podrazumijevaju.

Nošenje s negativnim mislima i strahovima

Razumljivo je i normalno osjećati nelagodnost, anksioznost i zabrinutost u ovim trenucima. Prihvatite i uvažite ove osjećaje kod sebe i svoje djece, čak i kada poduzimate pozitivne korake kao odgovor na ove reakcije.

Procijenite svoje misli jesu li korisne ili ne, zauzmite uravnoteženu perspektivu. Stresna vremena često uzrokuju razmišljanja koja nisu korisna. Primjeri za to mogu uključivati negativna predviđanja o trenutnoj ili budućoj situaciji, fokusiranje na negativne aspekte, predviđanje najgoreg scenarija ili pesimistično razmišljanje. Ovakve misli nisu korisne i vremenom mogu pojačati anksioznost.

Prirodno je imati negativne misli i strahove u ovom trenutku, ali i istovremeno zauzimati uravnoteženu perspektivu, bez pretpostavljanja najgoreg. Dugoročno optimističan pogled na stvari može vam pomoći da smanjite svoju anksioznost i stres, a onda i kod vašeg djeteta.

Pokretanje korisnog ponašanja

Pokrenite korisno ponašanje kod sebe, a djeca će vas slijediti. Anksioznost i briga su prirodne reakcije kada se nađemo u opasnosti. One nas pokreću na odgovarajuću aktivnost kako bismo se suočili s opasnošću.

Briga koja nije korisna, međutim, ostaje u našem umu i može nas iscrpiti. Poduzmite aktivnosti za zaštitu, i pokrenite kod sebe i svoje djece korisna ponašanja kako biste olakšali stres.

• Poduzmite aktivnosti za zaštitu – iskoristite svoju brigu da budete proaktivni i poduzmite potrebne korake da se zaštitite od COVID-19 virusa na osnovu smjernica koje predlažu stručnjaci te nadležna tijela i institucije, a koje se tiču fizičke distance i ostanka kod kuće.
• Vodite računa o sebi – odredite vrijeme za odlazak na spavanje i buđenje, vježbajte kod kuće, hranite se uravnoteženo uz obroke u redovno vrijeme. Izbjegavajte dnevno spavanje ili promjene u svom ritmu spavanja i budnosti, izbjegavajte prekomjerno uzimanje alkohola i kofeina ili stvari zbog kojih ćete možda zažaliti (npr. prekomjerna online kupovina).
• Uključite sebe i obitelj u ugodne aktivnosti – ugodne aktivnosti pomažu da poboljšamo svoje raspoloženje, tako da je vrlo važno da radite stvari u kojima uživate. Osmislite aktivnosti u kojima uživate, a koje možete raditi kod kuće i to svakodnevno. Na primjer, slušajte glazbu, gledajte omiljene filmove, vježbate kod kuće, spremajte ukusne obroke i uživajte u ukusu hrane u trenutku, čitajte knjigu, igrajte društvene igre, dogovorite susrete s prijateljima i obitelji preko internet programa kao što su Skype, Zoom, Whats App ili telefonirajte. Iskusite ugodna iskustva tako što ćete ih iščekivati, u njima uživati u trenutku kada se događaju, i o njima razgovarati i kada se završe.

Uključite se u rješavanje problema

• Načini da izađete na kraj s brigom i ruminacijom (stalna preokupacija negativnim sadržajima) – iako je normalno da budete zabrinuti i da se više fokusirate na zdravlje u ovom trenutku, ipak možete poduzeti neke korake i pokušati kontrolirati svoje brige. Jedna od ideja odnosi se na ograničavanje vremena koje provodite u brigama tako što ćete odrediti „vrijeme za brigu” ograničenog trajanja, u istom terminu svakog dana. Možete odlučiti da to bude 30 minuta po danu. Ne preporučuje se da ovo vrijeme bude prije spavanja, jer može negativno utjecati na san.
• Uključite se u rješavanje problema – evo nekoliko koraka koji su korisni u rješavanju problema: (1) identificirajte problem; imenujte ga i budite što precizniji u vezi s prirodom i veličinom problema, (2) osmislite potencijalna rješenja, (3) izaberite rješenje koje je optimalno u tom trenutku, (4) isplanirajte izabrano rješenje, (5) provedite rješenje, (6) ocijenite rezultat. Ovo može biti korisna strategija, posebno zato što provodimo vrijeme u kući. Na primjer, ova tehnika vam može pomoći da planirate kako rješavati probleme strukturiranja vlastitog vremena u svojoj kući tako što ćete misliti na projekte i aktivnosti koje želite postići i da zapravo uživate dok ste kod kuće i ne možete izlaziti.

• Umirite fizički stres i napetost  (vježbe relaksacije) – istraživanja pokazuju da su abdominalno disanje (sporo, trbušno disanje) i vježbe progresivne mišićne relaksacije (naizmjenično smjenjivanje napetosti i opuštanja mišića s ciljem prepoznavanja i otklanjanja znakova fizičke napetosti) korisni u smanjenju fizičke napetosti i povećanju opuštenosti. Primjenjivati ove vježbe u svakodnevnom životu može biti vrlo korisno. Možete ih raditi s djecom. Bit će istovremeno i zabavno i korisno!

Ovaj članak preuzet je sa stranica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba te je dio serijala „Lekcije iz suočavanja sa stresom“.