Mališani s migrenom: glavobolja nije „rezervirana“ samo za odrasle
O migrenama se uglavnom govori kada je riječ o odraslim osobama, no one se javljaju već u djetinjstvu te često izazivaju zabrinutost roditelja. Svakako se preporučuje tražiti mišljenje liječnika
Glavobolja je jedan od najčešćih simptoma u neurologiji te je vrlo čest uzrok recidivirajućih (ponavljajućih) bolova kod djece. Glava, lice i meki oglavak bogato su opskrbljeni receptorima za bol u odnosu na ostale dijelove tijela, što može objasniti zašto su bolovi tako često lokalizirani u glavi.
Primarne i sekundarne glavobolje
Glavobolje se općenito mogu podijeliti na primarne i sekundarne.
Primarne glavobolje su:
- migrena,
- psihogena (tenzijska) glavobolja
- Hortonova (cluster) glavobolja
- glavobolje uzrokovane trigeminalnom neuralgijom (boli u području inervacije V. moždanog živca)
- druge primarne glavobolje (npr. glavobolja uzrokovana kašljem, naporom, tijekom spavanja, kontinuirana jednostrana glavobolja-hemikranija)
Sekundarne glavobolje su one povezane s:
- traumom glave ili vrata
- bolestima krvnih žila glave i vrata
- bolestima središnjeg živčanog sustava (uz izuzetak krvnih žila)
- uzimanjem lijekova ili apstinencijskim sindromom
- infekcijama
- bolestima sinusa, zuba, oka, nosa, uha, usne šupljine, vrata i kostiju glave
Općenito o migreni
Migrene su najčešće jednostrane glavobolje pulsirajućeg tipa koje mogu biti udružene s mučninom, bolovima u trbuhu i vizualnom aurom (nagovještajem).
U obiteljima djece s migrenom jedan ili više članova boluju od migrene. Pojavljuju se u djetinjstvu, a tijekom godina se njihova učestalost smanjuje. Ukupna učestalost migrena u dječjoj dobi iznosi 4 do 10%, podjednako kod djevojčica i dječaka do puberteta, a kasnije se pojavljuje tri puta češće u djevojčica. Epilepsija je udružena s migrenom prosječno kod jedan do 17% bolesnika koji boluju od migrene, odnosno od epilepsije.
Uzroci migrene
Migrena je uzrokovana:
- genskom predispozicijom
- utjecajima iz okoline
- metaboličkim i hemodinamičkim poremećajima
Stres, neredovita prehrana, čokolada, kava, nitriti i glutamat u hrani, manja trauma glave, teški trening, menstruacija te biometeorološki uvjeti mogu uzrokovati napadaj migrene.
Napadaji migrene češći su kod osoba s određenim profilom osobnosti. Ambiciozne osobe ili perfekcionisti, češće imaju psihogeno uvjetovane migrenske napadaje te je vrlo česta kombinacija migrenskih i psihogenih glavobolja, odnosno glavobolja tenzijskog tipa.
Simptomi migrene
Kod migrene je glavobolja vodeći simptom, iako se u dojenčadi može manifestirati i kao bolovi u trbuhu, neutješni, bezrazložni plač ili povraćanje. Tek se u dobi od pet do šest godina dijete počinje žaliti na glavobolju uz blijedilo, povraćanje, proljev i bolove u trbuhu.
Kod adolescenata se svemu navedenom mogu pridružiti i ispadi u vidnom polju. Poremećaji spavanja su česti i pojavljuju se u 25 do 40% bolesnika koji boluju od migrene.
Bolovi su najčešće lokalizirani u frontalnoj, frontotemporalnoj ili okcipitalnoj regiji, obostrano ili posred čela, rjeđe jednostrano. Pulsirajućeg su tipa, a prema jakosti umjereni ili jaki. Glavobolja se pogoršava tijekom napora, a napadaji glavobolje traju od jednog do 72 sata.
Četiri faze napadaja migrene
Sam napadaj migrene može se podijeliti u četiri faze:
- U prvoj fazi javlja se razdražljivost, hiperaktivnost, teškoće koncentracije, razmišljanja, pisanja i govora.
- Zatim slijedi aura (nagovještaj) u trajanju 20 do 60 minuta u vidu svjetlucanja, ispada osjeta ili motoričkih ispada, ponekad s mučninom, povraćanjem, fotofobijom i fonofobijom.
- Tek u trećoj fazi javlja se glavobolja.
- U četvrtoj, posljednjoj fazi, pojavljuje se osjećaj umora, iscrpljenosti, bolovi u mišićima i tada bolesnik obično zaspi.
Fizička aktivnost mališana: Igra je preduvjet zdravog razvoja
Fizička aktivnost mališana, a posebno igra na otvorenom, neophodna je kako bi se naša djeca normalno razvijala, stjecala neophodne...
SAZNAJTE VIŠEPostavljanje dijagnoze
EEG abnormalnosti u migreni pojavljuju se kod 10 do 75% djece. Pregled mozga kompjutoriziranom tomografijom (CT) ili magnetnom rezonancom (MR) potrebno je učiniti ako je riječ o dojenčetu ili malom djetetu, ako se uz glavobolju pojavljuju i epileptički napadaji, poremećaji svijesti, znakovi povišenog intrakranijskog tlaka, motorički deficit ili poremećaj ponašanja. MR–angiografija je indicirana kod djeteta s glavoboljom i neurološkim deficitom jer upućuje na suženja ili proširenja krvnih žila u bolesnika s migrenom.
O liječenju glavobolja čitajte na stranicama Poliklinike Sabol.