Ljetne brige roditelja: od sunca do sunčanice

Znamo da je Sunce izvor života na Zemlji i njegova energija djeluje povoljno na sva živa bića. Međutim, dugotrajno izlaganje suncu može imati štetne posljedice na organizam. Osim svjetlosnih i toplinskih zraka, postoje i nevidljive UV zrake A i B.

UVA su veće valne dužine, direktno oštećuju stanice, što dovodi do preranog starenja kože, rane pojave bora, te povećavaju rizik od pojave karcinoma kože.

UVB zrake su kraće valne dužine, većim dijelom se resorbiraju u ozonskom sloju, no dio prodire do zemljine površine i može izazvati opekline kože, oštećenje očne leće, te također povećavaju rizik od pojave raka kože.

UVA zrake djeluju povoljno na kožu jer potiču sintezu endogenog vitamina D koji je neophodan za pravilan rast kostiju u djetinjstvu i odražavanje njihove čvrstoće u odrasloj dobi. No istraživanja su pokazala da je za to dovoljno izlaganje od pet minuta i to samo 5% površine tijela dva do tri puta tjedno tijekom lipnja, srpnja i kolovoza.

Kada i kako smiju bebe na sunce

Dugotrajno izlaganje suncu je opasno i uzrokuje oštećenje kože. Važno je napomenuti da su oštećenja kumulativna, što znači da se zbrajaju. Zbog toga je potrebno nježnu dječju kožu zaštititi od najranije dobi i tijekom zimskih i proljetnih mjeseci, a ne samo ljeti.

U prvih šest mjeseci dojenčad ne bi uopće trebalo izlagati suncu, a do godine dana ne izlagati direktnom suncu.

Potrebno im je odjenuti laganu odjeću, ne izlagati ih suncu između 10 i 16 sati, a za dojenčad stariju od 6 mjeseci neophodna je primjena kreme sa zaštitnim faktorom većim od 50. Kremu je potrebno nanijeti pola sata prije izlaganja suncu te to ponavljati svakih sat do dva. Važno je zaštititi usnice, uške i stražnji dio vrata. Postoje kreme s fizičkim, odnosno mineralnim zaštitnim faktorom koji raspršuje sunčeve zrake i one s kemijskim zaštitnim faktorom koje apsorbiraju UV zrake i djelomično ih filtriraju, pri čemu manji dio ipak prodire do kože.

Također se preporučuje nošenje kapa s obodom od 3 cm, a za djecu stariju od tri godine i sunčane naočale.

Pazite na sunčanicu

Sljedeća opasnost od sunca je sunčanica (insolatio, ictus solaris). To je burna reakcija organizma na pretjerano izlaganje suncu. Može se javiti brzo tijekom izlaganja suncu, ali češće se javlja tzv. kasna sunčanica, nekoliko sati nakon direktnog izlaganja, obično navečer prije spavanja.

Sunčanica je termoregulacijski poremećaj koji nastaje nakon intenzivnog izlaganja glave i zatiljka sunčevim zrakama. To je stanje povišene tjelesne temperature (hipertermija) uzrokovano visokom temperaturom okoline i ozračenjem infracrvenim zrakama.

Simptomi sunčanice su suha, crvena koža lica uz osjetno povišenu tjelesnu temperaturu, djeca osjete slabost, malaksalost, pospanost, žale se na glavobolju, vrtoglavicu, nemirna su. Ako se dijete ne ukloni sa sunca, tople ruke i noge postaju hladne, znojne, drhtave. Ubrzo se javlja zujanje u ušima, problemi s vidom, a u teškim slučajevima dijete je omamljeno, raširenih zjenica, te se na kraju može i onesvijestiti. Bilo je ubrzano, a disanje plitko i brzo.

Sunčanica je vrlo ozbiljno stanje – koje može završiti dugotrajnom nesvjesticom, a u konačnici i komom te smrću.

Kasni simptomi sporije nastupaju, manje su izraženi, ali duže traju. Djeca su vruća, koža je suha, topla, crvena su u licu, iako nisu na suncu. Izuzetno su razdražljivi – plaču, naizgled bez razloga, a veća djeca obično imaju mučninu (ponekad i povraćaju), promjenljivog su raspoloženja i imaju nesanicu. Tjelesna temperatura je u pravilu povišena.

Na sunčanicu moramo misliti prije nego se pojavi i poduzeti sve već navedene zaštitne mjere.

Što učiniti kod sumnje na sunčanicu?

Ako se ipak dogodi i posumnjamo da dijete ima sunčanicu:

• Trebamo ga čim prije skloniti sa sunca, u hlad ili bolje u klimatizirani prostor.
• Tuširati ga mlakom vodom i pustiti da se suši bez brisanja.
• Davati rashlađenu tekućinu postupno, u malim količinama, osobito ako je dijete povraćalo.
• Ako je temperatura tijela i dalje povišena, potrebno je dati neki od lijekova za snižavanje temperature (paracetamol ili ibuprofen).
• Sljedećih nekoliko sati dijete se treba odmarati, po mogućnosti spavati uz stalni nadzor tjelesne temperature.
• Svakako je potrebno kontaktirati liječnika, a u slučaju gubitka svijesti pozvati hitnu pomoć ili odvesti dijete u najbližu zdravstvenu ustanovu.

Nakon sunčanice dan-dva treba izbjegavati boravak na suncu, a ubuduće biti jako oprezan. Poželjno je odmaranje u zamračenoj prostoriji bez televizora i računala. Posljedice sunčanice poput glavobolje, razdražljivosti, osjetljivosti na zvukove i svjetlost, mogu se osjećati danima i tjednima.

Treba naglasiti da sunčanica uglavnom prolazi bez posljedica, no u težim slučajevima s konfuzijom, gubitkom svijesti, proširenim zjenicama, stanje se može pogoršati do kome i smrti.

Dosadni komarci…

Svako ljeto mučimo muku s komarcima. Zaštititi se možemo oblačenjem prikladne odjeće, postavljanjem zaštitnih mreža oko kreveta te upotrebom repelenata, odnosno sredstava koja tjeraju komarce.

To mogu biti tabletice koje se stavljaju u aparate, mirisne svijeće ili sredstva koja se stavljaju direktno na otvorene dijelove kože. Pri tome treba biti oprezan, ne utrljavati ih u kožu i paziti da ne dospiju na sluznice. Ponekad se takvo sredstvo može našpricati po odjeći. Postoje i repelenti na bazi eteričnih ulja koji nisu štetni, no neki mogu uzrokovati alergijsku reakciju na koži ili činiti kožu osjetljivijom na UV zračenje te dovesti do hiperpigmentacije. Ponekad pomaže namazati krevetić uljem od lavande koje također tjera komarce.

Korisne savjete o zdravlju djece potražite od stručnjaka Poliklinike za dječje bolesti Sabol.