Kawasakijeva bolest: simptomi, uzroci i liječenje

Kawasakijeva bolest pogađa malu djecu, obično mlađu od četiri godine, a nešto češće obolijevaju dječaci. Bolest nosi ime po japanskom pedijatru dr. Tomisaku Kawasaki koji je prvi opisao ove simptome 1967.godine.

Uzroci

Uzrok Kawasakijeve bolesti do sada nije točno poznat, ali se smatra da važnu ulogu igraju određene infekcije. Hipersenzitivnost ili poremećaj imunološkog odgovora, kojeg vjerojatno pokreće infekcija (bakterijama ili virusima), dovodi kod određene grupe bolesnika s nasljednom sklonošću za razvoj imunoloških poremećaja do stvaranja protutijela koja napadaju endotelne stanice i stanice glatkih mišića krvnih žila.

Upalne promjene na zahvaćenim žilama obično prolaze same (ili zbog terapije), ali zbog oštećenja stijenke krvne žile, postoji opasnost od nastanka aneurizme (proširenja) krvne žile ili tromboze.

Bolest nije nasljedna, ali nasljedna sklonost za njenu pojavu ipak postoji. Također nije zarazna, niti postoji mogućnost sprečavanja pojave bolesti. Moguće je, iako vrlo rijetko, da se bolest ponovo javi kod istog bolesnika.

Klinička slika bolesti

Obično počinje visokom temperaturom koja traje pet dana. Pojavom vrućice javlja se i konjunktivitis (upala sluznice oka), ali je tipično da nema suzenja ili krmeljavosti. Po koži se javlja osip različitog izgleda, obično po trupu i u pelenskoj regiji. Od promjena u usnoj šupljini vide se žarko crvene, ispucale usnice, jezik je crven, malinast, cijelo ždrijelo je crvenkaste boje. Promjene se mogu javiti na šakama i stopalima u obliku otoka i crvenila s karakterističnim ljuštenjem kože od vrhova prstiju (obično dva do tri tjedna od početka bolesti). Više od polovine bolesnika ima povećanje limfnih čvorova na vratu.

Ponekad se pojavljuju i drugi simptomi kao što su: bolovi i oticanje zglobova, bolovi u trbuhu, proljev, razdražljivost, glavobolja i drugi. Zahvaćenost srca je najozbiljnija manifestacija ove bolesti, s obzirom na mogućnost nastanka dugotrajnih komplikacija. Svi dijelovi srca mogu biti zahvaćeni, ali glavni je poremećaj stvaranje aneurizmi (proširenja) srčanih arterija.

Težina bolesti se razlikuje od djeteta do djeteta. Nemaju svi bolesnici sve kliničke manifestacije bolesti. Najveći broj bolesnika neće razviti komplikacije na srcu; samo se u dvoje od stotinu djece razviju aneurizme. Djeca mlađa od godinu dana obolijevaju od nepotpunog oblika bolesti što značajno otežava postavljanje dijagnoze. Ipak, kod nekih od njih se mogu razviti i aneurizme.

Postavljanje dijagnoze

Dijagnoza se postavlja temeljem kliničke slike (dugotrajna vrućica, upalne promjene usne šupljine, osip, konjunktivitis, otok limfnih čvorova vrata). Laboratorijski rezultati nisu specifični za ovu bolest, može se naći proteinurija i leukociti u urinu, blaga anemija, povišenje broja leukocita i ubrzana sedimentacija (znaci upale). Preporučuje se učiniti ultrazvučni pregled srca i EKG.

Liječenje i oporavak

Bolest se u akutnoj fazi liječi bolnički, protuupalnim lijekovima i intravenskim imunoglobulinima za koje je utvrđeno da smanjuju rizik od nastanka aneurizmi i tromboza koronarnih žila. Ova faza traje dva tjedna.

Subakutna faza bolesti traje od drugog do četvrtog tjedna. Tada raste broj trombocita i mogu nastati aneurizme koronarnih arterija.

Treća faza, faza oporavka, traje do kraja trećeg mjeseca, kada se normaliziraju svi nalazi i povlače promjene na krvnim žilama.

Bolesnicima s Kawasakijevom bolešću se mora kontrolirati krvna slika i sedimentacija do normalizacije ovih vrijednosti. Potrebne su kardiološke kontrole (EKG i ultrazvuk srca) i nekoliko godina nakon preboljele bolesti jer se promjene na krvnim žilama mogu javiti i kasnije. Koliko često treba raditi ove preglede ovisi od vrste prisutnih promjena na srcu. Najveći broj aneurizmi potpuno nestane tijekom vremena.

Kod velike većine bolesnika prognoza je odlična, normalno rastu i razvijaju se, mogu voditi normalan život, nemaju nikakvih ograničenja u bavljenju sportom ili u bilo kojoj svakodnevnoj aktivnosti. Prognoza bolesnika s trajnim promjenama na srčanim arterijama uglavnom ovisi od razvoja sekundarnih suženja i prestanka protoka krvi zbog tromboza.

Više stručnih savjeta potražite na stranicama Poliklinike za dječje bolesti Sabol.