Kako se liječi dječji kašalj? Pomozite djetetu u iskašljavanju

Podražaj na kašalj mogu izazvati strana tijela, čestice prašine, hlapljiva kemijska sredstva, promjene u temperaturi i, kod djece najčešće, nakupljanje sekreta koji nastaje zbog alergije ili upale sluznica dišnih putova.

Tijekom dugotrajnog curenje nosa i slijevanja sekreta u ždrijelo te dalje u dušnik i bronhe djeca se povremeno zakašljavaju, pri čemu se čuje “otkidanje” sekreta sa sluznice po čemu se prepoznaje vlažni ili produktivni kašalj. Tipično je da se takav kašalj pojačava pri tjelesnom naporu kada struja zraka pokrene nataloženi sekret sa sluznice bronha i dušnika. Produktivni kašalj koji nastaje curenjem nosa češće se javlja noću. Tipično, nakon što dijete zaspi dolazi do grčevitog vlažnog iskašljavanja nataloženog sekreta jer tada slabi refleks gutanja, zbog čega ne proguta sekret koji mu se cijedi iz nosa pa on odlazi u dušnik.

Kako kašalj “zvuči”?

Prema zvuku se nerijetko može odrediti je li produktivan kašalj potaknut sekretom koji se cijedi straga u ždrijelo (dijete kašlje “iz grla”) ili upalom sluznice dušnika i bronha (čuje se da kašlje “iz pluća” te se u prsima čuju vlažni hropci koji nastaju odljepljivanjem sekreta). Nerijetko je zahvaćena cijela sluznica dišnih putova, od nosa do bronha, pa kašalj ima oba obilježja.

Suhi kašalj je najčešće prouzročen jakim otokom sluznice koji u najmanjim ograncima bronha priječi prolaz zraka. Uzrok može biti virusna infekcija ili alergijska reakcija na alergene iz okoliša (kućna prašina, grinje, pelud). Posljedično dolazi do opstrukcije donjih dišnih putova koju možemo prepoznati po sipnji (piskutanju u fazi izdisaja), kratkom i ubrzanom disanju, produljenom izdisaju i napadima gušećega kašlja koji se pojačava u ležećem položaju.

Kako spriječiti upale dišnih putova i ublažiti znakove bolesti? Sluznica dišnih putova ima učinkovite mehanizme koji je štite od brojnih “napadača” (bakterije, virusi, gljivice) te se na njezinoj površini nalazi sluz koja sadrži sluznička protutijela koja trenutačno uništavaju potencijalne napadače. Sama sluznica ima trepetljike koje svojim treperenjem uklanjaju sve što se na sluzi prikupi i taj sekret obično iskašljemo ili ispušemo kroz nos.

Važnost higijene nosa

Bolesti dišnih putova najčešće su u jesenskim i zimskim razdobljima. Tada djeca uglavnom borave u zatvorenim, grijanim prostorima. Kod prekomjernoga grijanja suhi zrak osuši sluznicu dišnih putova: sluz se zgusne, nema protutijela, trepetljike se slijepe – čišćenje sluznice prestaje te ona postaje suha i ranjiva. Izlaskom na svjež i hladan zrak sluznica reagira te počinje pojačano lučiti sekret – djeci curi nos kad je zima, a oči im suze, time se pojačava učinak čišćenja. Kako bismo pomogli prirodnim mehanizmima obrane, sluznice dišnih putova treba održavati vlažnima. Prije svega, zrak u prostoru u kojem dijete boravi treba biti vlažan i prohladan, a iznimno je važan dostatan (ili pojačan) unos tekućine. U slučaju curenja nosa nosnu sluznicu treba čistiti i vlažiti, najbolje 2,3% otopinom morske soli (tzv. hipertonične otopine), nos treba ispuhivati ili izvlačiti navlaženi sekret sisaljkom. Kod svih uzroka kašlja može koristiti inhalacija navedene hipertonične otopine – njome se smanjuje otok sluznice, ublažava se njezina upala te otežava razmnožavanje nepoželjnih bakterija.

Kretanjem se ubrzava disanje, strujanje zraka postaje višestruko brže, a time i čišćenje dišnih putova. Dok dijete mirno sjedi, zrak se izmjenjuje samo u jednoj trećini pluća, a u preostalom dijelu nakupljaju se sekret i ustajali zrak koji pogoduju razvoju bakterija. Osim toga, tjelesna aktivnost i neposredno stimulira stvaranje imunosti. Nažalost, sve se to nerijetko zaboravlja i primarno se poseže za različitim sirupima protiv kašlja, a njih se može koristiti tek nakon što se roditelj posavjetuje sa stručnjakom.

Kada se javiti liječniku?

Svaki kašalj koji znatno remeti spavanje ili hranjenje, teški kašalj koji uzrokuje povraćanje više puta na dan te ako dijete izgleda iscrpljeno i mirno zahtijeva posjet liječniku. Znaci otežanog disanja (ubrzano i površno disanje, produljen izdisaj, fićukanje pri izdisaju) mogu upućivati na izraženiju upalu donjih dišnih putova (bronha i ogranaka). Bolni kašalj (bol iza prsne kosti, bol u prsnom košu ili bol u ždrijelu pri kašljanju) ukazuje na mogućnost bakterijske upale i potrebe liječenja antibioticima. Promukli kašalj praćen zvukom “struganja” koji nalikuje na glasanje tuljana ili lavež psa upućuje na subglotični laringitis. Liječnički pregled potreban je i ako se nakon duljeg razdoblja kašljanja koji ne remeti puno opće stanje djeteta javi vrućica, pogotovo visoka vrućica popraćena tresavicom. Poseban oprez potreban je kod djece mlađe od 12 mjeseci, a osobito kod mlađih od pet do šest mjeseci. U najmlađoj dobnoj skupini znaci teških infekcija mogu biti oskudni (ne razvijaju vrućicu), a zbog nezrelog imunosnog sustava upala se može brzo širiti. Zato treba obratiti pozornost na opće stanje djeteta – ako je mirno, blijedo, diše površno i ubrzano te odbija hranu, svakako se treba što prije uputiti pedijatru.