Kako razgovarati s djecom o ratu i sukobima

Kada sukobi i ratovi postanu glavne vijesti i nešto o čemu odrasli svakodnevno razgovaraju, to može uzrokovati osjećaje straha, tuge, ljutnje i zabrinutosti iako ne živite u zemlji gdje se sukob ili rat događa. Djeca uvijek promatraju svoje roditelje i u njima traže osjećaj sigurnosti. U kriznim vremenima to je još više izraženo.

UNICEF donosi osam savjeta o tome kako pristupiti razgovoru s vašim djetetom te im pružiti utjehu i osjećaj sigurnosti.

1. Saslušajte ih kako biste saznali koliko znaju o temi i kako se osjećaju

Izbjegavajte otvarati teške teme prije odlaska djeteta na spavanje. Radije izaberite neko drugo vrijeme u danu. Dobro je pitati djecu što su čuli i kako se osjećaju u vezi s time. To je važno, jer neku djecu takve teme neće zanimati i neće imati potrebu o tome razgovarati, dok će se druga brinuti u sebi zbog onoga što čuju kroz razgovore odraslih, u školi ili u medijima ili će svoje zabrinutosti i razmišljanja podijeliti s roditeljima. Ako dijete pokazuje interes i želi razgovarati, provjerite što je čulo i što o tome misli. To je dobra prilika za razgovor o važnosti pouzdanih izvora i ispravljanje onoga što su eventualno pogrešno razumjela.

Uznemirujući prizori u medijima i na društvenim mrežama mogu kod djece uzrokovati osjećaj da je kriza posvuda. Mlađa djeca možda još ne mogu niti razlikovati ono što vide u medijima od realnosti oko sebe te mogu pomisliti da su u neposrednoj opasnosti iako se sukob događa daleko od njihove zemlje. Mlađa djeca nikako ne bi smjela vijesti gledati sama, a preporučuje se da ih uopće ne gledaju. Starija djeca mogu vidjeti uznemirujuće sadržaje na društvenim mrežama te se brinuti zbog opasnosti eskalacije ratnog sukoba.

Važno je ne odbaciti bez objašnjenja njihovu zabrinutost ili strah. Djeca mogu postaviti zaista uznemirujuća pitanja, poput „Hoćemo li svi umrijeti?“, koja roditelje zabrinu i nisu sigurni kako na to reagirati. Umirite ih, recite da razumijete njihovu zabrinutost i svakako ih pitajte što su čuli i zašto ih je to uznemirilo. Kada vam objasne što ih je tako uznemirilo, lakše ćete ih moći utješiti.

Važno je pratiti njihove reakcije, uvažiti njihove osjećaje i trebaju znati da je sve što osjećaju prirodno i u redu. Pokažite da vam je stalo tako što ćete ih aktivno slušati, posvetiti im punu pažnju tijekom razgovora i svakako ih podsjetite da ste uvijek tu za njih kada ih nešto muči i žele razgovarati.

2. Budite smireni i u skladu s dobi vašeg djeteta

Djeca imaju pravo znati što se događa u svijetu, ali odrasli imaju i odgovornost da dijete zaštite od stresa. Vi najbolje poznajete svoje dijete. Svakako upotrebljavajte riječi u skladu s djetetovom dobi i uvijek uzmite u obzir kako se osjećaju.

Normalno je što i vi osjećate zabrinutost oko svega što se događa. Ipak, imajte na umu da djeca slušaju i promatraju svoje roditelje i kada se čini da su zabavljeni igrom ili nečim drugim. Zato nemojte pretjerano dijeliti svoje strahove i zabrinutosti s djetetom. Govorite smireno i pazite na govor tijela.

Koliko god je to u vašoj moći, pokušajte uvjeriti djecu da su na sigurnom i podsjetite ih da mnogo ljudi na svijetu radi na tome da sukob prestane i da ponovno bude mir. Sjetite se i da je u redu ako nemate odgovor na svako pitanje. Možete reći da morate potražiti odgovor ili, ako je dijete starije, možete ga potražiti zajedno. Odgovor potražite na stranicama pouzdanih medija ili međunarodnih organizacija. Objasnite djetetu i da je važno voditi brigu o pouzdanim izvorima informacija, osobito u kriznim situacijama kada se često šire brojne dezinformacije.

3. Širite suosjećanje, a ne stigmu

Ratni sukobi često sa sobom mogu donijeti predrasude i diskriminaciju, bilo protiv naroda ili zemlje. Kada razgovarate sa svojom djecom, izbjegavajte etiketiranje poput „loši ljudi“ ili „zli ljudi“. Umjesto toga iskoristite priliku za poticanje suosjećanja prema obiteljima koje su prisiljene napustiti svoje domove.

Osjećaj da i samo može nešto napraviti da im pomogne, često može donijeti veliku utjehu. Potražite načine kako možete djetetu pokazati vrijednost solidarnosti.

4. Fokus neka bude na onima koji pomažu

Važno je da djeca znaju da si ljudi međusobno pomažu u teškim situacijama kroz dobra djela. Pronađite pozitivne priče poput obitelji koje su primile izbjegle obitelji, hitne službe koje pomažu na terenu, zdravstvenom osoblju koje je uz majke koje rađaju i mlade ljude koji kroz svoje pjesme i blogove pozivaju na uspostavu mira.

Provjerite želi li se i vaše dijete uključiti u neku pozitivnu akciju. Možda želi napraviti poster ili napisati pjesmu za mir, možete se uključiti u lokalnu humanitarnu akciju i slično. Male stvari poput ovih, mogu pomoći da se čovjek osjeća bolje.

5. Razgovor završite brižno

Kako se razgovor bliži kraju, pobrinite se da dijete nije uznemireno. Procijenite kako se osjećaju promatrajući govor njihovog tijela, ton glasa i promatranjem dišu li ubrzano ili ne. Podsjetite ih da ste tu za njih, da ste tu da ih saslušate i da im budete podrška.

6. Nastavite promatrati dijete

Kako se vijesti o ratu nastavljaju, provjeravajte kako je vaše dijete i kako se osjeća, ima li kakvih pitanja o kojima bi s vama željelo razgovarati.

Ako se vaše dijete čini zabrinuto ili tjeskobno zbog onoga što se događa, pripazite na sve promjene u ponašanju ili osjećajima, kao što su bolovi u trbuhu, glavobolje, noćne more ili poteškoće sa spavanjem.

Djeca imaju različite reakcije na štetne događaje i neki znakovi uznemirenosti možda nisu toliko očiti. Mlađa djeca mogu postati bolja nego inače, dok tinejdžeri mogu pokazati intenzivnu tugu ili bijes. Mnoge od ovih reakcija traju samo kratko i normalne su reakcije na stresne događaje. Ako ove reakcije traju dulje vrijeme, vašem djetetu će možda trebati specijalistička podrška.

Možete im pomoći da smanje stres kroz zajedničke aktivnosti poput trbušnog disanja, polako i duboko udišite i izdišite. Objasnite djetetu da pri udisaju lagano napuhuje trbuščić poput balona, ​​a kada izdiše zrak on polako izlazi iz balona.

Budite spremni razgovarati sa svojim djetetom ako ikada pokrene tu temu. Ako je to neposredno prije spavanja, završite s nečim pozitivnim kao što je čitanje omiljene priče kako biste im pomogli da dobro spavaju.

7. Ograničite izloženost vijestima

Pazite na to koliko je dijete izloženo vijestima koje su preplavljene uznemirujućim sadržajem. Razmislite o tome da prebacite na neki drugi program dok traju vijesti, posebno ako su vaša djeca mlađe dobi. Sa starijom djecom možete iskoristiti priliku za razgovor o tome koliko vremena provode gledajući i čitajući vijesti i o tome koje izvore informacija smatraju vjerodostojnima i zašto.

Uz to, ne zaboravite biti svjesni načina na koji razgovarate o onome što se događa s drugim odraslim osobama ako su djeca u blizini. Iako možda izgledaju kao da su zaigrana, djeca, osobito u ovakvim situacijama, slušaju što odrasli govore. Koliko god je moguće, stvarajte pozitivne trenutke kroz igru, zajedničku šetnju, čitanje i druge aktivnosti koje vaše dijete voli.

8. Ne zaboravite brinuti o sebi

Moći ćete bolje pomoći svojoj djeci ako se znate pobrinuti za sebe i za svoje osjećaje. Djeca osjete i vide vaše reakcije na vijesti, pa im je vrlo važno vidjeti i osjetiti da ste mirni. Ako se osjećate tjeskobno ili uzrujano, odvojite vrijeme za sebe i potražite podršku kroz razgovor s članovima vaše obitelji, prijateljima ili osobi od povjerenja. Nemojte neprestano pratiti vijesti. Odredite vrijeme kada ćete se informirati i kada god je to moguće, odvojite vrijeme za rekreaciju i opuštanje.