Pedijatar savjetuje: kako pravilno zaštititi kožu dojenčadi i male djece od sunca

Sunce je izvor života na zemlji i da nema sunca, ne bi bilo ni nas, ni prirode. Sunčeve UV zrake neophodne su za ljudski organizam jer sintetiziraju vitamin D u koži koji pospješuje apsorpciju kalcija neophodnog za jačanje i zdravlje kosti. To je posebno važno u djetinjstvu kada se naš organizam razvija.

Odjeća, šeširi i sunčane naočale nisu dovoljni

Međutim, pretjerano izlaganje dječje kože UV zrakama bez zaštite, može dovesti do ozbiljnih posljedica. Dječja koža je do pet puta tanja od kože odraslih, sadrži malo pigmenta i zbog toga UV zrake u nju dublje prodiru. Pretjerano izlaganje kože jakim UV zrakama može dovesti do akutnog oštećenja kože, ubrzanog starenja kože, infekcija, ali i razvoja tumora, karcinoma i melanoma. Uzimajući u obzir činjenicu da djeca puno više vremena provode na otvorenom od odraslih, zbog čega njihov organizam do 18. godine života može primiti čak i do 80% UV zraka u odnosu na cijeli životni vijek, te da je nastanak tumora u starijoj dobi jasno povezan s prekomjernim izlaganjem suncu u djetinjstvu, svakako treba pribjegavati kvalitetnoj zaštiti od sunca.

Lagana ljetna pamučna odjeća, šeširi, naočale i boravak u hladu se preporučuju, ali nisu dovoljni za zaštitu jer se sunčeve zrake reflektiraju, čime gotovo da se ne umanjuje njihov intenzitet. Stoga se nikako ne preporučuje boravak na otvorenom bez zaštitne kreme s visokim faktorom zaštite. Izloženost UV zrakama posebno je izražena uz more, jezero ili rijeku. Tada je tijelo dodatno izloženo reflektirajućim UV zrakama s vodene površine.

Kako odabrati pravu kremu za dijete?

Kod zaštite beba i djece zaštitnim kremama, treba birati visoki zaštitni faktor SPF 50+ i SPF 50 jer samo visoka zaštita pruža sigurnost od štetnih UV zraka. Zaštitna krema također mora pružati zaštitu od UVA i UVB zraka jer su obje vrste zraka štetne za kožu i zdravlje.

Ako je izlaganje suncu vezano uz kupanje, svakako izaberite onu koja je otporna na vodu kako bi pružila zaštitu i za vrijeme boravka u vodi te kako ju ne biste morali nanositi nakon svakog kupanja.

Kemijska ili prirodna zaštita?

Danas postoje dvije vrste filtera – kemijski i prirodni koji pružaju zaštitu od sunčevih zraka.Kemijski filteri prodiru u kožu i blokiraju štetne UV zrake apsorpcijom ili transformacijom. Oni su djelotvorni nakon što se apsorbiraju u koži. Vrijeme apsorpcije kod odraslih osoba traje barem 20 minuta, dok je kod djece, zbog daleko veće propusnosti kože, kraće i zaštita se upije već nakon 12 minuta. Osim što kemijski filteri ulaze u kožu, oni mogu uzrokovati i alergijske reakcije, dok neki poput Benzophenone 3-5, Ethylhexyl Methoxycinnamate i 4-Methylbenzylidene Camphor filtera čak dovode i do hormonalnih promjena. Takvi filteri ne samo da su opasni za organizam, već su opasni i za kompletan život u moru. Kupanjem u moru, godišnje nesvjesno ondje završi 20.000 tona krema za sunčanje, a dokazano je da su kemijski filteri glavni uzrok genetskih promjena na životinjama i biljkama. Najugroženiji su koralji koji su počeli gubiti pigment i, osim što izbjeljuju, prestali su im se razvijati novi izboji te je zaustavljen njihov razvoj. Zbog svega toga trebalo bi biti jako oprezan kod izbora zaštite na bazi kemijskih filtera, pogotovo kada se radi o bebama i djeci.

S druge strane, prirodni (mineralni) filteri se zadržavaju na površini kože, gdje odbijaju i reflektiraju štetne UV zrake. Samom činjenicom da ne ulaze u organizam, predstavljaju daleko „zdraviju“ opciju zaštite od sunca, ali i tu treba biti jako oprezan. Mineralni filteri – titan dioksid (nano), cink oksid (nano) ili methylene bis-benzotriazolyl tetramethylbutylphenol (nano) se, kao što je i navedeno, vrlo često u kozmetičkim proizvodima pojavljuju u nano obliku. Nano čestice su opasne za bilo koji živi organizam jer lako prodiru staničnu membranu i u njoj izazivaju genske promjene. Prirodni filteri u ovakvom (nano) obliku nisu poželjni ni na koži odraslih, a kamoli na koži djece. Dokazana je i njihova toksičnost u morskom svijetu gdje se vrlo lako apsorbiraju. Nano čestice navedenih spojeva su također fotosenzibilne te u dodiru s UV zrakama stvaraju agresivne spojeve, takozvane slobodne radikale. Stoga se nano čestice oblažu zaštitnim slojem UV filtera. Kada je riječ o dubini prodiranja nano čestica u kožu, istraživanja su usmjerena na kožu odraslih. Prodornost ovisi o veličini, obliku i sklonosti aglomeriranja (međusobnog spajanja) nano čestica.

Mineralni filteri, ali bez nano čestica

Svi koji ne žele svoje dijete izlagati riziku kemijskih ili nano mineralnih filtera, trebali bi potražiti sredstva za sunčanje na bazi navedenih mineralnih filtera, ali bez nano čestica. Takve zaštita je potpuno sigurna za dojenčad i djecu svih dobnih skupina, malo se teže razmazuje po koži, ali ujedno je potrebna manja količina takve zaštite kako bi prekrila i zaštitila kožu.

Vrlo često su sigurni proizvodi za sunčanje i organski certificirani, pa nije na odmet potražiti i jedan od organskih certifikata na proizvodu (ECOCERT ORGANIC ili Natrue organic) ako želimo biti posve sigurni u njihovu ne-štetnost i djelotvornost. Jedan od proizvođača sigurne zaštite za bebe, djecu i odrasle na našem tržištu je francuska Alphanova koja zadovoljava sve spomenute sigurnosne kriterije. Mineralna zaštita je djelotvorna odmah nakon nanošenja na kožu, tako da nije potrebno voditi brigu o pravovremenom nanošenju prije izlaganja suncu kao što je to slučaj kod kemijskih filtera.

Kod mineralne zaštite koja je djelotvorna odmah nakon nanošenja, preporučuje se, pogotovo u ranim jutarnjim satima, nanijeti zaštitu tek na plaži kako bi putem do plaže organizam dobio potreban D vitamin. Naime, brojna su istraživanja pokazala da oko 50% djece priobalja mediteranskih zemalja u dobi između 3 i 5 godina imaju snižene razine D3 vitamina, vjerojatno zbog izbjegavanja boravka na suncu i korištenja zaštitnih sredstava (odjeća, kreme).

Nema univerzalnih uputa

Također, ne treba smetnuti s uma da su u mnogim skupim kremama pronađeni gore navedeni štetni sastojci, tako da cijena nije mjerilo sigurnosti. Stoga bi se roditelji trebali držati gore navedenih činjenica, posebno kada je riječ o koži dojenčadi i djece.

Razumljiva je potreba za vrlo preciznim uputama, no one ne postoje, niti ih je moguće dati iz više razloga. Ponajprije zbog biološke raznolikosti; nije svako dijete i svaki tip kože jednako osjetljiv na UV zrake sunca. Potom UV intenzitet ovisi i o nadmorskoj visini, zasićenosti zraka vlagom, vjetru i reflektirajućim površinama u okolišu (voda, snijeg). Stoga postoje načelna pravila.

Prije svega, ljeti je sunce intenzivnijeg UV zračenja, zračenje je manje u prvim jutarnjim i kasnim popodnevnim satima, po prilici do 10 sati ujutro i nakon 17 sati popodne. Načelno, što je dijete mlađe, koža je osjetljivija na UV zrake; stoga je veći oprez potreban u najmlađim dobnim skupinama. Što je dijete mlađe, koža je i tanja i propusnija za vodu. Istovremeno, što je dijete mlađe to je relativna površina kože (površina kože u odnosu na tjelesnu masu) veća. Tako, primjerice, odrastao muškarac ima sedam puta manju relativnu površinu kože u usporedbi s novorođenim djetetom. Dakle, malo dijete ima veliku površinu kože koja je vrlo propusna za tekućinu, zbog čega mu, u slučaju pregrijavanja, prijeti veća opasnost od dehidracije.

Dodatno je u malene djece nezrela i funkcija regulacije tjelesne temperature. To je razlog zbog čega dojenčad treba boraviti u hladu, a nešto stariji mogu trčkarati na suncu. No nanošenje zaštite bi trebalo biti jednako; dobro je dopustiti izloženost kože tijekom 30 do 45 minuta suncu, a potom nanijeti zaštitu. Poznato je da se i u hladovini može lijepo potamniti – dakle, ultraljubičaste zrake dopiru i tamo, posebno ako je dijete uz more.

Zaštita tijekom cijelog dana

Zaštitu je potrebno provoditi tijekom cijelog dana, poštujući potrebu tijekom dana koža (lice, ruke i noge) bude 30 do 60 minuta izložena UV zrakama zbog stvaranja D3 vitamina, barem tri puta tjedno. Ljeti je najmanje štetno to činiti u jutarnjim ili kasnim popodnevnim satima, primjerice nakon 17 ili 18 sati. Nakon 19 sati nema potrebe.

Postoje UVA i UVB zrake, pri čemu je razina UVA zraka poprilično ujednačena, dok se razine UVB zraka višestruko mijenjaju ovisno o vremenskim prilikama i odgovorne su za nastanak opeklina, ali i za sintezu vitamina D. Tamnoputost smanjuje sintezu D vitamina te je potreban nešto dulji boravak na suncu. Nema jedinstvene ocjene utjecaja korištenja krema za zaštitu od sunca na sintezu vitamina D, no mišljenja sam da preparati koji stvaraju fizičku barijeru imaju utjecaja na smanjenje sinteze. Kod dojenčadi izloženost suncu tijekom 30 do 60 minuta već može izazvati opekline kože. Dakle, bez obzira je li riječ o djetetu od jednog ili 11 mjeseci, treba izbjegavati izravno izlaganje kože suncu.

Naravno da kratkotrajni boravci tijekom uobičajenih aktivnosti (npr. hodanje ulicom) neće naškoditi, samo treba izbjegavati neprekidnu izloženost kože suncu. Prigodom šetnje, sunce obasjava različite dijelove tijela, no ako je sunce jako, treba koristiti zaštitne kape, sjenila i slično. U praksi se najčešće susreću opeklina lica (nosa) nakon što je dijete boravilo u parku u kolicima te nakon što je (nakon nekog vremena) sunce neopaženo doprlo do lica koje je do tada bilo u sjeni. Također se preporučuje pratiti razine UV zračenja na meteorološkim portalima.