Kako djeca kašlju? Karakteristike kašlja mogu pomoći u otkrivanju uzroka

Kašalj je jedan od najčešćih simptoma s kojima se liječnik susreće u radu s djecom. To je refleksni odgovor donjeg dišnog sustava na podražaj receptora za kašalj.

Receptori su živčani završeci smješteni u sluznici dišnog sustava. Najviše ih ima u sluznici grkljana, dušnika, velikih bronha, a nešto manje u sluznici nosa, ždrijela i manjih bronha. Receptori mogu biti podraženi različitim podražajima – mehaničkim, toplinskim, kemijskim, bakterijskim, virusnim. Kašalj mogu izazvati vanjski podražaji kao što su strana tijela, čestice prašine, plinovi i nagle promjene u temperaturi, a najčešće se javlja kao posljedica nagomilavanja sekreta u bronhima zbog upalnih ili alergijskih procesa.

Kašalj nije bolest već simptom bolesti dišnog sustava. On je obrambeni mehanizam kojim organizam želi osloboditi dišne putove od stranih čestica i drugih produkata upale.

Vrste kašlja

Razlikujemo produktivni (vlažni, “zreli”) od neproduktivnog (suhog, podražajnog) kašlja. U djece s akutnim upalama dišnih putova, kašalj je redovit simptom. Počinje kao neproduktivan, a nastaje zbog upalnog podražaja sluznice. Nakon nekoliko dana javlja se produktivni kašalj zbog pojačanog lučenja sluzi. Dijete do pete godine života guta iskašljani sekret, a tek kasnije nauči iskašljani sekret ispljunuti.

Sekret može biti sluzavo gnojan kod bakterijskih upala bronha ili pluća ili bijel, gust i žilav kod astmatskog napada. Međutim, dijete može produktivno kašljati i iskašljavati sekret iz gornjih dišnih putova. Ovo se najčešće događa kod upala u području sluznice nosa, sinusa, ždrijela ili “trećeg krajnika”.

Karakteristike kašlja

Iako je kašalj nespecifičan simptom i nastaje kod svih bolesti dišnog sustava, neke njegove karakteristike nam mogu pomoći u pronalaženju pravog uzroka.

• Suh, ne osobito jak kašalj se često javlja kod dojenčadi s akutnom upalom ždrijela te ponekad može uzrokovati povraćanje sluzi ili hrane. Kod predškolske i školske djece ovakav se kašalj najčešće javlja u ranim jutarnjim satima, a nastaje zbog slijevanja sekreta u ždrijelo iz nosa, sinusa ili zbog upale „trećeg krajnika”. Međutim, dugotrajni podražajni kašalj koji se javlja pred jutro, može biti i znak astme.
• Napadi suhog, grčevitog kašlja kojeg karakterizira niz uzastopnih iskašljaja nakon čega slijedi snažan, zvučan udisaj, tipičan je za hripavac. Ovakav kašalj može biti popraćen crvenilom lica i povraćanjem, osobito kod dojenčadi i male djece. Kašalj u napadima uz povraćanje ili bez njega, može se javiti i kod nekih bolesti dišnog sustava uzrokovanih virusima te kod cistične fibroze.
• Glasan, promukao kašalj „poput laveža psa” javlja se najčešće kod laringitisa.
• Produktivni kašalj karakterističan je za bronhitis, astmu, cističnu fibrozu.
• Rijetko kašalj može biti dvoglasan (bitonalan). Ovakav kašalj tipičan je za suženje dušnika ili bronha, koje može nastati zbog pritiska povećanog limfnog čvora ili stranog tijela.
• Kašalj može biti suzdržan, a viđa se u djece koja otežano dišu zbog astmatskog napada, upalnog procesa pluća i porebrice ili zbog bola.

Trajanje kašlja

S obzirom na trajanje, kašalj može biti akutni, kronični i tvrdokorni, dugotrajni i ponavljajući. Može se javljati danju ili noću, tijekom cijele godine ili samo sezonski.

Ponavljajući kašalj javlja se pri čestim upalama gornjih dišnih putova, zbog slijevanja sekreta iz nosa ili sinusa, obično u djece koja pohađaju kolektiv.

Kašalj koji se javlja sezonski (proljeće, rano ljeto, jesen) najčešće je posljedica alergijske preosjetljivosti na peludi stabala, trava i korova. Tada se, uz kašalj, javljaju i drugi simptomi peludne alergije: crvenilo, svrbež i suzenje očiju, kihanje i svrbež nosa te, u slučaju peludne astme, i otežano disanje. Kašalj u astmi može biti suh ili produktivan, javljati se tijekom dana ili noći, ili samo u fizičkom naporu.

Ponekad se astma može manifestirati samo kao uporan, dugotrajan kašalj. Dugotrajni kašalj javlja se i kod oštećenja sluznice bronha koje je uzrokovano upalnim djelovanjem bakterija, virusa, gljivica, udisanjem štetnih plinova, u cističnoj fibrozi i sindromu nepokretnih cilija. Dugotrajni kašalj je i hripavac te kašalj koji zaostaje zbog preosjetljivosti receptora nakon neke, najčešće virusne infekcije.

O liječenju, odnosno olakšavanju kašlja potražite savjete na blogu Poliklinike za dječje bolesti Sabol.