Kako bake i djedovi mogu potaknuti unuke na zdravu prehranu

Debljina među djecom posljednjih desetljeća poprima ozbiljne razmjere i uzrokuje zdravstvene probleme (npr. šećernu bolest i visoki krvni tlak), ranije vezane prvenstveno uz stariju životnu dob. Osim toga, ona negativno utječe na samopouzdanje i zadovoljstvo najmlađih, što nitko od roditelja svojoj djeci ne želi. 

Zato nije svejedno što djeca jedu kada su roditelji na poslu, odnosno kome su povjerena na brigu i čuvanje.

Utjecaj rodbine na prehranu djece

Nemogućnost pristupa sve male djece jaslicama i vrtiću te nepostojanje produženog boravka u svim osnovnim školama, stavlja pred zaposlene roditelje ozbiljan izazov – kome povjeriti djecu na brigu dok su oni na poslu.

Sretni su oni koji se mogu osloniti na pomoć rodbine; baka, djedova, stričeva, teta… Međutim, koliko god ta pomoć bila dobrodošla, činjenica je da odrasli svojim životnim i prehrambenim navikama te odnosom prema hrani, uvelike utječu na formiranje navika djece.

Djeca rodbinu doživljavaju kao autoritet, pa nikako nije svejedno što bake, djedovi, tete i strine konzumiraju tijekom dana. Odaberu li za doručak palentu i mlijeko ili krafne? 

Što volimo, to nudimo

Kao što odrasli utječu na zdrave prehrambene navike, tako, nažalost, mogu doprinijeti i lošoj prehrani te razvoju pretilosti kod djece.

Znanstvena istraživanja pokazala su kako djeca jedu ono što im je dostupno. Poklanjaju li ukućani pozornost povrću i voću, češće će ih i djeca konzumirati.

Studije pokazuju i kako bake i djedovi koji vole slaniju hranu, prilikom kuhanja više sole jela. Jednako je i sa šećerom. Oni koji vole slatko, češće nude svojim unucima slatkiše. Pokazalo se kako, iako zabrane mogu biti kontraproduktivne, visokoprerađenu hranu bogatu šećerima treba ograničiti. Tome u prilog govori podatak da djeca kojoj je sve dozvoljeno, konzumiraju znatne količine slatkiša i gotovih sokova. 

Štetno „nutkanje“ s najboljim namjerama

Ne smije se zanemariti ni činjenica kako mnoge bake i djedovi brinu samo o jednom djetetu posvećujući mu sve svoje vrijeme, pažnju i ljubav, pa kroz neprestano „nutkanje“ djeteta hranom također iskazuju svoju brižnost. Uživaju gledati kada unuci jedu s voljom i žarom, pa nerijetko prate njihove želje kada odlučuju što kuhati za ručak.

Suprotno istini, višak kilograma kod unuka mnoge bake i djedovi i dalje drže znakom dobre uhranjenosti i visokog standarda, ravnajući se prema teškim vremenima u kojima su mnogi od njih odrastali. Mišljenja su kako dijete nije pretilo, već „jake konstitucije“ te da će ono izrasti više u odnosu na drugu djecu. Nasuprot tome, normalnu, zdravu uhranjenost smatraju lošom te brinu da će zdravlje unučića biti ugroženo.

Što učiniti?

Iako je nezavidno ulaziti u rasprave s rodbinom, razgovor je neophodan ako roditelji žele pomoći djetetu izrasti u zdravu, zadovoljnu i samopouzdanu osobu. Potrebni su dosljednost i čvrsta volja. 

• Bake, djedove (i ostalu rodbinu) koja čuva djecu, treba osvijestiti kako je izvorna, minimalno prerađena hrana, najbolji odabir, kako za unuke tako i za njih same. Nerijetko bake i djedovi imaju probleme sa srcem, visokim tlakom, debljinom, šećernom bolešću, artritisom i sličnim, te im gotova i polugotova hrana bogata mastima i šećerom nikako ne odgovara.   
• Količinu obroka treba prilagoditi broju ukućana. Nerazumljivo je kuhati previše, pa potom poticati unuke da jedu više nego što im je potrebno samo iz razloga da se hrana ne baci.   
• U slučaju da bake i djedovi, iz nekog razloga, ne mogu pripremiti kvalitetan ručak, pomognite im vi. Glavninu ručka (npr. umak bolognese) skuhajte dan ranije, a oni će se pobrinuti za tjesteninu i salatu. Tako ćete biti sigurni i mirni da će dijete, kada se vrati iz vrtića ili škole, ručati kako treba.   
• Porazgovarajte s rodbinom koja čuva djecu u vašem domu. Neka djeci daju jesti isključivo ono što vi kupite.
• Ako rodbina obavlja kupovinu hrane i za vaše kućanstvo, neka kupuje prema popisu kojeg vi sastavite te pritom sudjelujte u trošku ako im je vaš izbor previše skup. 
• Zauzmite jasan stav i dajte do znanja gostima da djeci ne poklanjaju slatkiše kada vam dolaze u posjetu.

• Umjesto davanja slatkiša za dobro vladanje, potaknite djedove, bake i ostalu rodbinu da djecu izvedu u park ili na igralište, barem ako sami nemaju teškoća s hodanjem. Vožnja bicikla, skateboarda i rola su aktivnosti kojima se svi vesele. Znanstvene studije kazuju kako je redovita tjelovježba vezana uz dobre prehrambene navike i rjeđe konzumiranje gotovih sokova i masnih grickalica.    

Zaključno kažimo kako bake i djedovi mogu pružiti dragocjenu podršku roditeljima u stvaranju pozitivnih navika djece, a činjenica da se navike stečene u djetinjstvu teško mijenjaju, upozorava na nužnost promjena u razmišljanju odraslih i njihove percepcije zdravlja djece. 

Autorica teksta dr. sc. Vesna Bosanac, nutricionistkinja je i autorica slikovnice o prehrani „Naš veseli dan“. Pratiti ju možete i na stranici www.prehranasportasa.com