Istraživanje: Hrvatska među prvih 5 europskih zemlja po broju pretile djece

U Hrvatskoj je 35% djece u dobi od 8 do 8,9 godina s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom te smo prema statistici među prvih pet europskih zemalja s tim problemom, doznaje se na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Svrha istraživanja CroCOSI je na temelju mjerenja tjelesne visine, tjelesne mase te opsega struka i bokova prikupiti usporedive podatke u cilju rutinskog praćenja statusa uhranjenosti djece u dobi od 6 do 9 godina i na temelju dobivenih podataka dobiti uvid u status uhranjenosti djece nižih razreda osnovnih škola u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje.

Što govore brojevi

U Hrvatskoj ukupno 35% djevojčica i 38,7% dječaka ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, pri čemu je najveći udio djevojčica s tim problemom u kontinentalnoj Hrvatskoj (35,6%), a u jadranskoj regiji živi najviše pretilih dječaka (42,2%).

Po pitanju fizičke (ne)aktivnosti uočeno je da 56,1% djece radnim danima provede dva ili više sati dnevno gledajući TV ili koristeći elektroničke uređaje, dok se vikendom taj postotak povećava na 87,4%. Svako drugo dijete, njih 51,5 % provodi tri ili manje sati tjedno u organiziranoj tjelesnoj aktivnosti. Nadalje, 9,7% djece provede manje od jednog sata dnevno radnim danom igrajući se na otvorenom, a vikendom se 1,5% igra na otvorenom.

Podaci pokazuju da 27% djece više od tri puta tjedno jede kolače, krafne ili pite, 31,1% ih jede čokoladu ili bombone, dok 29,1% djece više od tri puta tjedno pije sokove s dodanim šećerom

I podaci o konzumaciji hrane i pića nimalo nisu ohrabrujući – uočeno je da 4,3% djece više od tri puta tjedno jede pizzu, pržene krumpiriće, hamburger ili kobasice, njih 27% jede kolače, krafne ili pite, 31,1% ih jede čokoladu ili bombone, dok 29,1% djece više od tri puta tjedno pije sokove s dodanim šećerom. Štoviše, 66,5% djece ne jede svakodnevno svježe voće, a njih 82,8% povrće. Iako je poznato da je doručak najvažniji obrok u danu, 22,9% školske djece u Hrvatskoj ne jede svakodnevno doručak.

Važnost prevencije i edukacije

Ovi podaci dodatno su osvijetlili problem pretilosti kod djece nad kojim ne smijemo zatvarati oči. Osim što je potrebno uložiti napore u liječenje debljine, izuzetno važna je uloga edukacije i prevencije.

Publikacije „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2015./2016. (CroCOSI)“ na hrvatskom i engleskom jeziku možete preuzeti na  stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.