Epidemija debljine među djecom: kako spriječiti metabolički sindrom

Metabolički sindrom obuhvaća skup međusobno povezanih čimbenika rizika za razvoj srčano-žilnih bolesti i dijabetesa tipa 2 (hipertenzija, poremećeni metabolizam glukoze, dislipidemija i trbušna pretilost) koji se sve češće pojavljuju i u dječjoj dobi. Prevalencija debljine među djecom u porastu je širom svijeta, a s njome se u koraku pojavljuju i brojni drugi zdravstveni problemi.

Uzroci epidemije debljine su brojni – zapadnjački način prehrane, pretežito sjedilački način života i smanjenje potrošnje energije. Debljina je vodeći simptom metaboličkog sindroma u pedijatrijskoj populaciji. Prevalencija metaboličkog sindroma je znatno niža kod djece i adolescenata normalne tjelesne mase (1-3%) u odnosu na pretile (24-51%)!

Općenito, metabolički je sindrom teško odrediti. Određivanje sindroma još je teže kod djece zbog rasnih i pubertetskih razlika te teže praćenih simptoma srčano-žilnih bolesti. Krvni tlak, razina lipida i antropometrijske varijable mijenjaju se s dobi i djetetovim razvojem. Pubertet utječe na raspodjelu masti i poznato je da uzrokuje smanjenje osjetljivosti na inzulin za otprilike 30%, uz komplementarno povećanje inzulinske sekrecije. Ranim se otkrivanjem djece s rizikom za nastanak metaboličkog sindroma procjenjuje rizik za nastanak srčano-žilnih bolesti i dijabetesa tipa 2.

Uzroci i posljedice

Već prije rođenja, dijete može imati predispozicije za stanja poput pretilosti ili disglikemije. Prisutnost gestacijskog dijabetesa kod majke, mala tjelesna masa i postupci hranjenja novorođenčadi te genetski čimbenici mogu utjecati na rizik od razvoja pretilosti kasnije kod djece. Također, na djetetov rast i razvoj utječu brojni socioekonomski čimbenici, a istraživanja ukazuju na to da velika većina djece s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom živi u zemljama u razvoju (niski stupanj ekonomskog, političkog i socijalnog razvoja).

Kod odraslih se inzulinska rezistencija i trbušna pretilost smatraju značajnim uzročnim čimbenicima u razvoju metaboličkog sindroma. Povezanost između pretilosti, inzulinske rezistencije i rizika od razvoja metaboličkog sindroma također je opisana u djece. Ranije provedene studije pokazuju da je 77% djece s prekomjernom tjelesnom masom u istraživanju ostalo prekomjerne tjelesne mase i/ili pretilo u odrasloj dobi. Također, prekomjerna tjelesna masa u djetinjstvu povezana je s razvojem nepovoljnih čimbenika rizika (povišene vrijednosti lipida, otpornost na inzulin, dijabetes tip 2 i povišeni krvni tlak) u odrasloj dobi.

Opseg struka u djece pokazatelj je otpornosti na inzulin, razine lipida i krvnog tlaka, odnosno, svih komponenti metaboličkog sindroma. Štoviše, kod pretilih mladih osoba slične tjelesne mase, osjetljivost na inzulin je niža kod onih osoba s visokim omjerom struka/bokova. Ti podaci potvrđuju neophodnost parametra trbušne pretilosti za dijagnozu metaboličkog sindroma u djece i adolescenata. Rano otkrivanje, praćeno liječenjem ako ima potrebe za time, od vitalnog je značaja za zaustavljanje napredovanja ovog sindroma u populaciji adolescenata. Vjerojatno je da će to smanjiti morbiditet i smrtnost u odrasloj dobi, kao i minimizirati globalno socioekonomsko opterećenje srčano-žilnih bolesti i dijabetesa tipa 2.

Prehrana i tjelesna aktivnost kao imperativ

Poznato je kako izborom kvalitetnih, raznolikih namirnica u umjerenoj količini te svakodnevnom tjelesnom aktivnošću jačamo organizam i otporniji smo na bolesti. Iako zvuči jednostavno, živimo u svijetu suočenim s epidemijom kroničnih nezaraznih bolesti. One su glavni uzrok smrti u gotovo svim zemljama svijeta, ugrožavaju život i zdravlje ljudi, kao i gospodarski razvoj.

Značajan broj osoba mlađe dobi ima najmanje jedan čimbenik rizika koji može naposljetku rezultirati nekom od kroničnih nezaraznih bolesti.

U prilog tomu govore i rezultati provedenih istraživanja koji pokazuju da se već u ranoj školskoj dobi mogu zabilježiti čimbenici koji ubrzavaju razvoj ateroskleroze i dovode do bolesti srčano-žilnog sustava.

Prevalencija dječje pretilosti je u porastu, a najveći „krivci“ tome su upravo smanjena potrošnja energije, odnosno nedovoljno bavljenje tjelesnom aktivnošću te tzv. zapadnjačka prehrana (prehrana bogata energijom, a siromašna nutritivnom vrijednošću). 

Prehrana i metabolički sindrom

Takva prehrana, bogata energijom i siromašna prehrambenim vlaknima, povezuje se s povećanim rizikom nastanka metaboličkog sindroma. Pokazalo se da su unos pržene hrane i bezalkoholnih pića bogatih šećerom čimbenici koji osobito povisuju rizik od razvoja metaboličkog sindroma.

Mediteranska prehrana

Među različitim načinima prehrane ističe se mediteranska prehrana, koju karakterizira upotreba maslinovoga ulja kao osnovnog izvora masnoće, konzumacija svježeg voća, povrća, i cjelovitih žitarica, umjerena konzumacija ribe i bijelog mesa te nizak unos crvenog mesa i procesiranih namirnica, zbog čega je brojna istraživanja povezuju s dugovječnošću.

Nadalje, zanimljiv je i učinak polifenola sadržanih u komponentama mediteranske prehrane kao što su maslinovo ulje, crno vino i orašasti plodovi koji djeluju antioksidativno te tako štite organizam čovjeka od nastanka i razvoja srčano-žilnih bolesti, karcinoma i mnogih drugih kroničnih bolesti. Upravo se iz tih razloga preporučuje mediteranska prehrana, kao način prehrane, ali i življenja koji može pridonijeti prevenciji razvoja pojedinih stanja koja predstavljaju okosnicu  za razvoj metaboličkog sindroma poput pretilosti, povišenog krvnog tlaka, poremećaja razine glukoze te poremećaja razine masnoća u krvi.

Pet savjeta za prevenciju metaboličkog sindroma

Temeljem principa mediteranske prehrane, donosimo pet savjeta kako prevenirati metabolički sindrom kod vas i vašeg djeteta:

1. 1. Mješovit sastav vitamina, fitokemikalija i antioksidansa, prisutnih u cjelovitim žitaricama, voću i povrću ima korisne učinke na razinu glukoze u krvi, smanjenje razine triglicerida i snižavanje kolesterola. Poželjno je unijeti barem tri porcije povrća i dvije porcije voća dnevno, a obroke upotpunite integralnim žitaricama.
2. 2. Neka orašasti plodovi i maslinovo ulje postanu vaš glavni izvor masti. Oni su bogati nezasićenim masnim kiselinama i antioksidansima koji smanjuju štetan utjecaj slobodnih radikala u našem tijelu.
3. 3. Uključite u svoju prehranu umjerenu konzumaciju ribe, peradi, fermentiranih mliječnih proizvoda i jaja.
4. 4. Kako biste ograničili unos zasićenih masti, kolesterola, natrija, jednostavnih šećera i time učinkovito kontrolirali dislipidemiju, hiperglikemiju i hipertenzije, planirajte konzumaciju crvenog mesa na mjesečnoj razini.
5. 5. Nemojte zaboraviti na najbolju saveznicu pravilnoj prehrani – redovitu tjelesnu aktivnost, barem 60 minuta dnevno!

Složenost metaboličkog sindroma uglavnom je posljedica njegovog multifaktorijalnog stanja i unakrsnog djelovanja genetskih te okolišnih čimbenika. Međutim, studije jasno naglašavaju važnost zdravijih životnih navika kao ključnu komponentu očuvanja zdravlja, a to je segment na kojem svatko od nas može svakodnevno poraditi.