Bronhitis kod djece: koji su simptomi i kako ga spriječiti

Upala sluznice dišnih puteva je najčešća bolest dojenčadi i male djece. Većinom je riječ o blažim infekcijama gornjih dišnih puteva (curenje nosa, grlobolja, promuklost), no nerijetko zahvaća i doljnji dio dišnog sustava (dušnik, bronhe, pluća). Osim brojnih uzročnika infekcije (bakterije, virusi) upalu mogu izazvati alergeni, nečistoća u zraku i hlapivi kemijski spojevi. Nerijetko su navedeni uzroci kombinirani, tako npr. sluznica podražena alergijom je podložnija infekcijama.

Kašalj – glavni simptom bronhitisa

Kašalj je široko rasprostranjen fenomen, naročito u predškolskoj dobi, i izaziva veliku pozornost roditelja i zdravstvenih radnika. Kašalj je naglo, eksplozivno izdisanje pri kojemu brzo strujanje zraka ponese nakupljeni sadržaj sluznice dišnih puteva prema ustima.

Riječ je najčešće o refleksnom odgovoru koji nastaje podražajem receptora za kašalj koji su razmješteni u sluznici ždrijela, grkljana, dušnika, bronha i manjim dijelom u manjim bronhalnim ograncima. Podražaj na kašalj mogu izazvati strana tijela, čestice prašine, hlapljiva kemijska sredstva, promjene u temperaturi i, u djece najčešće, nakupljanje sekreta koji nastaje zbog alergije ili upale na sluznici dišnih puteva.

Vlažni kašalj

Uslijed dugotrajnog curenje nosa i slijevanje sekreta u ždrijelo, te dalje u dušnik i bronhe, djeca imaju povremena zakašljavanja u kojima se čuje „otkidanje“ sekreta sa sluznice – tzv. vlažni ili produktivni kašalj. Tipično je da se ovakav kašalj pojačava u tjelesnim naporima kada struja zraka pokrene nataloženi sekret sa sluznice bronha i dušnika. Produktivni kašalj koji nastaje curenjem nosa se češće javlja i noću. Također je tipično da, nakon nekog vremena što dijete zaspi, dolazi do grčevitog vlažnog iskašljavanja nataloženog sekreta. Naime, u snu oslabi refleks gutanja te umjesto da sekret koji se cijedi iz nosa bude progutan, on odlazi u dušnik i bronhe.

Suhi kašalj

Suhi kašalj ima drugačija obilježja, najčešće je uzrokovan jakim otokom sluznice koji u najmanjim ograncima bronha značajno priječi protok zraka. Uzrok može biti virusna infekcija ili alergijska reakcija na alergene iz okoliša (kućna prašina, grinje, pelud). Posljedično, dolazi do opstrukcije doljnjih dišnih puteva koju možemo prepoznati po sipnji (piskutanju u fazi izdisaja), kratkom i ubrzanom disanju, produljenom izdisaju i napadima gušećeg kašlja koji se pojačava u ležećem položaju.

Kada očekivati teške posljedice

Zbog nezrelih obrambenih mehanizama pojedini virusi (rinovirusi i RSV – respiratorni sincicijski virus) izazivaju teška oštećenja sluznice dišnih puteva koja mogu zaostati više godina nakon preboljenja. Sluznica oštećena tim virusom ima promijenjen izgled, a prirodni mehanizmi zaštite sluznice značajno su oslabljeni pa lakše dolazi do ponovnih infekcija s izraženijim znacima upale i otokom sluznice bronha (postoji tzv. hiperreaktivnost sluznice). Istovremena infekcija s dva ili tri virusa u pravilu uzrokuje teške oblike bronhitisa koji se kompliciraju upalom pluća. Stoga se opravdano sve češće govori o potencijanim opasnostima jesensko-zimskih virusnih infekcija u vrijeme Covid-19 pandemije.

Kašalj u ležećemu položaju

Gotovo sve vrste kašlja (osim psihogenoga) pojačavaju se u ležećemu položaju. Zašto se to događa?

Ljudsko tijelo sadrži veliku količinu vode koja je raspoređena u tjelesnim tekućinama unutar i izvan stanica. Kad stojimo ili sjedimo, najveći je tlak tekućine u najnižim dijelovima tijela (u nogama). U ležećemu položaju, tjelesne tekućine pomiču se prema gornjim dijelovima tijela. To je jedan od razloga zbog kojeg stariji ljudi s bolestima srca ili pluća ne mogu ležati na ravnome – javlja se gušenje i kašalj.

Kod djece i mladih osoba taj pomak tekućine pojačava otok sluznica dišnih puteva. Kod obične prehlade nos se u potpunosti zatvara, a u bronhima se javlja ili pojačava opstrukcija. Ako je zrak hladan i vlažan, taj je otok manje izražen.

Kod djece s upalnim ili alergijskim bronhitisom postavljanje u vodoravni ležeći položaj izaziva napade suhog kašlja. Naprezanjem uslijed kašlja se dodatno povećava tlak tekućine u prsnome košu, što ima za posljedicu još veći otok sluznice u najmanjim ograncima bronha. Što je dijete manje, manji su i njegovi ogranci bronha pa će u manjega djeteta otok sluznice izazvati veće poteškoće disanja i intenzivniji kašalj prigodom polijeganja u krevet. Stoga se preporuča da uzglavlje kreveta bude značajno povišeno.

Kada zatražiti liječničku pomoć?

Svaki kašalj koji značajno remeti spavanje ili hranjenje, teški kašalj koji uzrokuje povraćanje više puta dnevno i iscrpljenost i mirnoća djeteta zahtijevaju posjet liječniku.

Znaci otežanoga disanja (ubrzano i površno disanje, produljen izdisaj, fićukanje pri izdisaju) mogu biti znaci izraženije upale donjih dišnih puteva (bronha i ogranaka). Bolni kašalj (bol iza prsne kosti, bol u prsnome košu ili bol u ždrijelu pri kašljanju) ukazuje na mogućnost bakterijske upale i potrebe liječenja antibioticima.

Nadalje, liječnički je pregled potreban ako se nakon duljega perioda kašljanja koji ne remeti značajno opće stanje djeteta javi vrućica, pogotovo visoka vrućica popraćena tresavicom.

Poseban oprez potreban je u djece mlađe od 12 mjeseci, a naročito u mlađih od 5–6 mjeseci. U najmlađoj dobnoj skupini znaci teških infekcija mogu biti oskudni (ne razvijaju vrućicu), a zbog nezreloga imunosnog sustava upala se može brzo širiti. Zbog toga treba obratiti pozornost na opće stanje djeteta – ako je mirno, blijedo, površno i ubrzano diše i ako odbija hranu, svakako se treba neodložno uputiti pedijatru. Temeljem pregleda će odlučiti da li je potrebna laboratorijska obrada i koja vrsta liječenja/lijekova je potrebna.

U većini slučajeva dostatna je simptomatska terapija (povećan unos tekućine, spavanje s povišenim uzglavljem, vlaženje zraka, inhalacije otopine morske soli), no katkada su potrebni lijekovi koji šire bronhe i antibiotici.

Kako spriječiti upalne bolesti dišnih putova?

Sluznica dišnih putova ima učinkovite mehanizme koji je štite od brojnih “napadača” (bakterije, virusi, gljivice…). Na površini sluznice nalazi se sluz koja sadrži sluznička protutijela koja trenutno uništavaju potencijalne napadače. Sama sluznica ima trepetljike koje svojim treperenjem uklanjaju sve što se na sluzi prikupi i taj sekret obično iskašljemo ili ispušemo kroz nos.

Bolesti dišnih putova najčešće su u jesenskim i zimskim periodima. Tada djeca uglavnom borave u zatvorenim, grijanim prostorima. Kod prekomjerna grijanja suhi zrak posuši sluznicu dišnih puteva: sluz se zgusne, nema protutijela, trepetljike se slijepe – čišćenje sluznice prestaje i ona postaje suha i ranjiva. Izlaskom na svjež i hladan zrak sluznica reagira i počinje pojačano lučiti sekret (djeci curi nos kad je zima, suze oči) – time se pojačava učinak čišćenja. Djeca koja borave u prostorijama gdje odrasli puše višestruko češće obolijevaju od upala dišnih putova (npr. triput češće obolijevaju od upala uha ili od bronhitisa). Jednako tako, život u područjima visokih razina onečišćenja zraka višestruko povećava učestalost upala dišnih puteva.

Treba se kretati

Osim što sa sobom donosi već opisane probleme suhog i toplog zraka, boravak u zatvorenome prostoru povezan je s manje kretanja. Kretanjem (trčanje, rad) se ubrzava disanje, strujanje zraka postaje višestruko brže, a time i čišćenje dišnih putova. Dok dijete mirno sjedi, zrak se izmjenjuje tek u jednoj trećini pluća, dok se u preostalome dijelu nakuplja sekret i ustajali zrak koji pogoduje razvoju bakterija. Osim navedenoga, tjelesna aktivnost neposredno stimulira stvaranje imunosti.