Aparati za hranu u školama: trebaju li se postavljati i što trebaju nuditi?

Prekomjerna tjelesna masa predstavlja jedan od glavnih javnozdravstvenih problema za kasniji razvoj kroničnih nezaraznih bolesti. Shodno tome, bitno je uvrstiti pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost kao jednu od najvažnijih navika koje se stječu od djetinjstva, a na koje možemo utjecati edukacijom, kako kod kuće, tako i u obrazovnim ustanovama.

Edukacija djece i mladeži kako se pravilno hraniti, koje namirnice konzumirati i u kojoj količini je ključna za zdravlje pojedinca u budućnosti. Za normalan rast i razvoj djece i mladeži nužna je pravilna, raznovrsna i uravnotežena prehrana.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, dnevno bi svaka osoba trebala konzumirati pet ili više porcija voća i povrća (minimalno 400 grama), cjelovite žitarice i njihove proizvode, nemasno meso i ribu.

Mnoga znanstvena istraživanja pokazuju kako se s porastom dobi pogoršavaju prehrambene navike kod mladih, pada učestalost konzumacije voća i povrća, a povećava se konzumiranje zaslađenih napitaka, slatkiša i hrane koja obiluje mastima.

Što kažu Zakon i smjernice

Člankom 59. Zakona o odgoju i obrazovanju, u školskim je ustanovama zabranjen svaki oblik promidžbe i prodaje proizvoda koji nisu u skladu s ciljevima odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi.

Nacionalnim smjernicama Ministarstva zdravstva za prehranu učenika u osnovnim školama je istaknuto izbjegavanje slatkiša i drugih slastica, odnosno općenito proizvoda s dodanim šećerom, a umjesto njih konzumacija svježeg voća. Preporučuje se izbjegavati gazirana pića i/ili negazirana slatka pića, te preferiranje svježe cijeđenih sokova, kao i biljnih ili voćnih čajeva bez dodanog šećera ili umjereno zaslađenih medom.

Važna uloga ravnatelja

Člankom 38. Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja u dijelu vezanom uz prehranu učenika jasno je istaknuto kako „U cilju očuvanja zdravlja učenika u školi se ne mogu nuditi brza hrana i gazirana pića“.

Temeljem toga je u osnovnim školama organizirana prehrana, pa automata uglavnom nema. U onim školama gdje nema prehrane, postoje aparati s hranom. Međutim, ugovor i dozvolu za postavljanje aparata donosi ravnatelj škole koji mora utjecati na to kakav će biti sadržaja aparata što se regulira ugovorom.

U srednjim školama je drugačija situacija. Budući da u njima još nije riješeno pitanje prehrane učenika, postavljanje prodajnih aparata je dopušteno, međutim ugovor i dozvolu za postavljanje aparata donosi ravnatelj škole koji također mora utjecati na to kakav će sadržaj aparata biti što se regulira ugovorom.

Ravnatelji ne bi trebali dopustiti prodaju nečeg štetnog za zdravlje učenika u prostorima škola. No, neki od osnivača i vlasnika škola zabranili su upotrebu aparata u školama.

Treba nuditi zdravo!

Općenito se ne preporučuju automati s grickalicama, slatkišima i slatkim pićima u školama jer će učenici posegnuti za hranom iz automata ako školska užina s visokovrijednom hranom nije na raspolaganju ili im nije ukusna i primamljiva.

Zbog toga je dostupnost ukusne visokovrijedne hrane upravo u školi iznimno važna za usvajanje pravilnih prehrambenih navika i prehrane kod učenika. Za zdraviju budućnost mladih, potrebno je iznova naglašavati važnost pravilne prehrane i tjelovježbe, te ulagati truda i vremena na usvajanje istih.

Preporučeni prehrambeni proizvodi

Ako u Republici Hrvatskoj neka od osnovnih ili srednjih škola ipak posjeduje prodajni automat s hranom i pićima, potrebno je u njima ponuditi sljedeće prehrambene proizvode:

• za piće: voda, mineralna voda, 100% cijeđeni sok, voćni smoothie
• gotova jela: sendviči, tortilje (npr. wrap tuna), salata pakirana, varivo (juha) – razne vrste, s mahunarkama ili samo s povrćem
• mlijeko i mliječni proizvodi: mlijeko, biljno mlijeko (npr. bademovo ili zobeno mlijeko u malom pakiranju), jogurt, kefir, grčki jogurt, posni sir, proteinski napitak, smoothie
• voće/orašasto voće/sjemenke: orašasti plodovi (bademi, lješnjaci, orasi, primjerice, kikiriki pečeni neslani), sjemenke (bundeve, suncokreta), suho voće (smokve, šljive, brusnice, npr. čips od jabuke), svježe voće (banana, jabuka, naranča… mijenjati sezonski)
• ostalo: proteinska pločica, granola pločica od voća i orašastih plodova, integralni keksi, integralni krekeri (sa sjemenkama)

Prehrambeni proizvodi koji se ne preporučuju

U prodajnim automatima škola trebalo bi izbjeći sljedeće proizvode (sukladno Nacionalnim smjernicama za prehranu učenika u osnovnim školama Ministarstva zdravlja iz 2013.godine):

• pekarski i slastičarski proizvodi, industrijski deserti,
• gazirana ili negazirana slatka pića,
• mesni, krem/čokoladni namazi, tvrdi margarini,
• hrana s velikim udjelom masti i hrana koja sadrži pretežno zasićene i trans masne kiseline,
• mesni proizvodi (pašteta, hrenovke, mesni naresci i sl.),
• instant juhe i jušni koncentrati te slični koncentrirani proizvodi.

Jamstveni žig Živjeti zdravo

U prodajnim automatima se mogu uključiti lako prepoznatljivi, zdravstveno ispravni proizvodi analizirani u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo koji su dobili oznaku Jamstveni žig Živjeti zdravo, što olakšava izbor nutritivno povoljnije i izbalansirane hrane.

Kroz ponudu proizvoda sa smanjenom količinom soli, šećera, masti i zasićenih masnih kiselina te primjerenim sadržajem bjelančevina i većom količinom vlakana, omogućen je lako dostupan zdraviji izbor te nutritivno bogatija hrana u cilju očuvanja zdravlja i poticanja zdravih stilova života učenika.

Važno!

• Važno je naglasiti da se za svu hranu i pića koja su dostupna u školi i koja su na raspolaganju djeci i mladima, bilo to u vanjskom ili unutarnjem prostoru škole, npr. u školskim kantinama, također trebaju slijediti upute dane u ovoj preporuci.
• Dodatno, energetska pića ne smiju biti dostupna u prodajnim automatima.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo