Zaštita pluća u astmi i kronično opstruktivnoj plućnoj bolesti (KOPB)

Kako dolazi do oštećenja pluća u astmi i kroničnoj opstruktivnoj plućnoj bolesti (KOPB)?

Radi se o dvije različite bolesti. U podlozi astme se najčešće nalazi preosjetljivost na udisanje inače neškodljivih čestica. Kod osoba koje su alergične na pojedine tvari kao što su npr. pelud, kućna prašina, perje ili životinjska dlaka, udisanje tih tvari izaziva reakciju u vidu pojačanog lučenja sluzi, otoka sluznice i stiskanja mišića koji reguliraju promjer bronha (dišnih putova). To sve zajedno dovodi do suženja dišnog puta kroz koji zrak otežano prolazi što izaziva smetnje.

Kod KOPB-a oštećenje pluća izaziva udisanje štetnih čestica koje oštećuju pluća. Od njih se pluća brane kroničnim upalnim procesom koji dovodi do pojačanog lučenja sluzi i oštećenja pluća u vidu trajnog suženja dišnih putova i razaranja finih struktura (alveola) u kojima se kisik iz udahnutog zraka prenosi u krv. Za razliku od oštećenja u astmi, koja su reverzibilna i u većini slučajeva se mogu uz terapiju značajno ili u cijelosti popraviti, oštećenja pluća u KOPB-u su trajna, a cilj liječenja je usporiti njihovo pogoršanje.

Što pacijenti mogu učiniti da bi poboljšali kontrolu astme i KOPB-a?

Osnovno je javiti se liječniku koji će postaviti dijagnozu i odrediti način liječenja. Preporučenu terapiju treba redovito uzimati i provoditi kontrolne preglede po preporuci liječnika. Osim navedenog, kod obje bolesti neophodno je provoditi mjere zaštite dišnog puta od udisanja tvari koje mogu dovesti do pogoršanja bolesti. Zbog toga je osim primjene lijekova (farmakološko liječenje) neophodno  provoditi i ne-farmakološke mjere.

Kod astme se osim osnovnih mjera zdrave prehrane, fizičke aktivnosti, higijene stanovanja i  izbjegavanja uzimanja lijekova, koji mogu pogoršati astmu, preporučuje izbjegavanje izlaganja alergenima iz okoliša, onečišćenju zraka i uzročnicima respiratornih infekcija.

Kod KOPB-a je osnova liječenja prestanak izlaganja štetnim česticama. Prestanak pušenja je temelj liječenja KOPB-a, ali uz to je potrebno izbjegavati i sve druge potencijalne iritanse koji mogu izazvati pogoršanje (egzacerbaciju) bolesti od čega su najznačajniji zagađenje zraka u kući, na radnom mjestu i  u vanjskom prostoru. Osim toga preporučuje se izbjegavati izlaganje uzročnicima respiratornih infekcija.

Kako može pomoći nošenje zaštitne maske?

Većina smjernica za liječenje astme i KOPB-a preporučuje ograničavanje aktivnosti izvan kuće u vrijeme povećane koncentracije peludi na koju je pacijent osjetljiv te kod povećanog zagađenja zraka. To nije uvijek moguće, a s druge strane, redovita fizička aktivnost preporučuje se kod obje bolesti u cilju očuvanja kondicije i poboljšanja kvalitete života.

Zaštita dišnog puta nije do nedavno bila prihvaćena u zapadnjačkim kulturama, ali je odavno prihvaćena u azijskim zemljama, osobito u Japanu, Kini i Tajvanu. Kod njih se maske nose kada je čovjek prehlađen kako ne bi širio bolest i u svakoj prilici kada je zrak zagađen ili se nalazi u nepoznatom okruženju  s rizikom od prijenosa uzročnika bolesti dišnog sustava. Iz tog razloga su mnogi turisti iz istočnih zemalja nosili maske dok su bili kod nas u posjetu. Iako su pojedinci nosili maske već sredinom 20-tog stoljeća, intenzivno nošenje maski u javnom prostoru je povezano s pojavom epidemije teškog akutnog respiracijskog sindroma (SARS) 2002. godine.

Pojavom pandemije SARS-CoV-2 virusa i uvođenjem mjera prevencije širenja virusa, što uključuje i nošenje maski na javnim mjestima, zamijećeno je značajno smanjenje broja hospitalizacija zbog akutnih pogoršanja KOPB-a čak do 50%. Smatra se kako je nošenje zaštitnih maski koje su spriječile udisanje SARS-Cov-2, ali i drugih uzročnika respiratornih infekcija, značajno pridonijelo tome. Što se tiče oboljelih od astme, bilježi se subjektivno smanjenje tegoba kod onih koji nose zaštitne maske.

Kod oboljelih od KOPB-a respiratorne infekcije su značajan uzrok pogoršanja bolesti, no kako nošenje maske može pomoći oboljelom od astme?

Uloga nošenja zaštitne maske u smanjivanju pogoršanja KOPB-a je dvojaka jer je dio tih pogoršanja uzrokovan i izlaganjem štetnim česticama iz zagađenog zraka koje se također filtriraju nošenjem maske. 

Što se astme tiče, najveći dio pogoršanja je izazvan udisanjem alergena na koje je pacijent osjetljiv, a koji se zadržavaju u filtru maske te se time smanjuje izloženost oboljelog pokretačima bolesti. Osim alergena, kao pokretači pogoršanja astme navode se još i ozon, dušikov monoksid, kiseli aerosoli, veće čestice aerozagađenja, hladan zrak i niska vlažnost. Disanjem kroz masku stvara se mikro-klima između maske i lica u kojoj je zrak zagrijan, pročišćen od krupnijih čestica i alergena i odgovarajuće ovlažen što sve smanjuje iritaciju dišnog sustava.

Može li nošenje maske smetati oboljelom pri disanju?

Kod svake odluke o primjeni zaštitnog sredstva bitan je omjer koristi i mogućih štetnih učinaka. Sustavi koji osiguravaju skoro 100% zaštitu su komplicirani (skafanderi s pozitivnim tlakom pročišćenog zraka) ili značajno ometaju slobodno disanje (N95 maske). Zbog toga se u ovim prilikama preporučuje nošenje „medicinskih“ maski  kod kojih je zaštitni učinak oko 80-90%, ali se znatno bolje podnose i ne dovode do smanjenja respiratornog kapaciteta oboljelih od astme ili KOPB-a. Bitno je da se radi o kvalitetnim maskama koje dopuštaju slobodno disanje i ugodne su za dugotrajno nošenje.

Sve više se može naći maski s dodatnim tvarima u njima, čemu to služi?

Dodavanjem različitih tvari u filtar maske nastoji se poboljšati njen učinak u vidu neutralizacije infektivnih uzročnika ili štetnih kemijskih spojeva iz zagađenog zraka. Takve maske učinkovitije sprječavaju ulazak ciljanih štetnih tvari u dišni sustav, ali uvijek ostaje pitanje mogućeg neželjenog toksičnog učinka tih elemenata na organizam ukoliko se udahnu iz maske. U Hrvatskoj se proizvode maske s dodatkom morske soli koja je ugrađena u filtar maske.

Može li morska sol imati negativnih učinaka na dišni sustav?

Naprotiv, kroz stoljeća se sol u različitim oblicima koristila za liječenje plućnih bolesnika. Poznat je pozitivan učinak udisanja zraka zasićenog solju na dišni sustav te je dio mnogih terapijskih postupaka kao što su liječenje u slanim sobama, rudnicima soli ili morskim lječilištima. Hrvatska sa svojom obalom, čistim morem i zrakom je bila poznata po mnogim lječilištima zasnovanim na udisanju slanog morskog zraka kao što su Opatija, Mali Lošinj, Cavtat i drugi. Morska sol može neutralizirati infektivne uzročnike i neke kemijske spojeve (osobito kiseline) koji se mogu naći u udahnutom zraku. Uz navedeno, sol generira negativne ione koji imaju korisne učinke na ljudski organizam. Najznačajniji učinak soli je očuvanje vlažnosti sluznice dišnog sustava. Funkcionalna sluznica je temelj očuvanja zdravlja dišnog sustava jer se u sluzi otapaju štetne tvari i alergeni te potom odstranjuju putem sekreta. Sol privlači na sebe vodu čime čuva vlažnost sluznice i omekšava sekret kojega je lakše iskašljati i time odstraniti štetne tvari iz dišnog sustava. Tako udisanje pročišćenog, ovlaženog i zagrijanog zraka s česticama morske soli može doprinijeti zaštiti pluća od oštećenja izazvanih udisanjem onečišćenog zraka. Zbog toga se u početku korištenja može zamijetiti nešto pojačano stvaranje sluzi i iskašljaja, ali to je zapravo znak pojačanog čišćena pluća.

Više informacija o zaštitnim maskama s dodatkom morske soli saznajte na https://saltandchecker.hr/maskice/