Tuberkuloza: bolest koja i dalje predstavlja prijetnju

Tuberkuloza je zarazna bolest uzrokovana bacilom tuberkuloze, Mycobacterium tuberculosis, koji prvenstveno zahvaća pluća, ali se može pojaviti i u bilo kojem organu (koži, mozgu, kostima, zglobovima, limfnim čvorovima, probavnom, genitalnom, mokraćnom sustavu i dr.).

Strategija zaustavljanja tuberkuloze

Tuberkuloza pluća vodeći je infektivni uzročnik smrti diljem svijeta. O javnozdravstvenoj važnosti tuberkuloze govori i to da je na globalnoj razini pod vodstvom Svjetske zdravstvene organizacije pokrenuta strategija zaustavljanja tuberkuloze i smanjenja broja novozaraženih do 2035. godine. kojoj je cilj do 2035. smanjiti incidenciju za 90% u odnosu na 2015. god.

Iako se razvijene zemlje uspješno bore s infekcijom, u nerazvijenim dijelovima svijeta dolazi do nekontroliranog širenja bolesti čime uzročnik razvija snažnije mehanizme otpornosti i virulencije.

Potrebno je naglasiti da se uvođenjem novih imunomodulatornih lijekova, dakle, lijekova koji mijenjaju aktivnost imunosnog sustava, povećava broj pacijenata kod kojih je potrebno provesti kemoprofilaksu zbog dokazane latentne tuberkuloze; pacijent je inficiran, ali bolest se nije razvila. Također, porastom incidencije onih bolesti koje karakterizira slabljenje imunosnog sustava (imunokompromitiranost), povećava se i mogućnost infekcije tuberkulozom.

Kako se tuberkuloza širi

Tuberkuloza je kapljična infekcija koja se širi od oboljele osobe na zdravu zrakom. Plućna tuberkuloza i tuberkuloza grkljana je zarazna i može se širiti na druge ljude. Osoba je zarazna za okolinu ako ima aktivnu tuberkulozu, što znači da u svom iskašljaju ima mikroskopski vidljive tuberkulozne mikobakterije koje, npr. kašljanjem, kihanjem, govorom ili pjevanjem može prenijeti na svoje bližnje. Udisanjem bakterije dospiju do pluća gdje se razmnožavaju, a iz pluća mogu dospjeti u bilo koji organ u tijelu. Bliski kontakti su osobe s kojima je bolesnik svakodnevno u kontaktu poput članova obitelji, bliskih prijatelja ili kolega na radnom mjestu.

Ostali oblici tuberkuloze (izvanplućni) obično nisu zarazni za okolinu. Mokraća i ostale izlučevine teoretski mogu biti izvor zaraze, ali sadrže relativno mali broj bakterija, pa rijetko mogu izazvati bolest. Zbog mogućeg širenja infekcije s bolesne osobe, potrebno je bliske kontakte obraditi (PPD test i Quantiferon test kojima se dokazuje infekcija tuberkulozom, a prema potrebi i rendgen pluća) kako bi se na vrijeme započelo s liječenjem eventualno oboljelih.

Izazovi liječenja tuberkuloze

Liječenje tuberkuloze prosječno traje šest mjeseci i obično zahtijeva istovremeno uzimanje tri ili četiri lijeka prva dva mjeseca, a potom još četiri mjeseca uzimanje dva lijeka. Bolesnik mora biti upoznat s važnošću pridržavanja propisane terapije da bi se izliječio.

Neodgovarajuće liječenje tuberkuloze, bilo nedovoljno dugim liječenjem, bilo neodgovarajućom kombinacijom lijekova, uzrokuje stvaranje sojeva bakterija otpornih na uobičajene lijekove i pojavu tzv. rezistentne tuberkuloze. Danas je višestruko rezistentna tuberkuloza veliki javnozdravstveni problem jer je uspjeh njenog liječenja znatno niži.

Pojava sojeva M. tuberculosis otpornih na postojeće lijekove zahtjeva otkrivanje novih lijekova i protokola kojima bi se zaustavilo globalno širenje tuberkuloze. Osim toga, potrebno je prepoznati sve rizične skupine kod kojih je infekcija učestalija. Odnosi se na osobe na imunosupresivnoj terapiji, kronične pacijente s oslabljenom imunosti, autoimunosnim bolestima i HIV pozitivne pacijente.

Cijepljenje – jedini način prevencije

Važno je misliti o tome da svatko može oboljeti od tuberkuloze, bez obzira na socioekonomski status, posebice kada u obzir uzmemo da je bacilom tuberkuloze inficirana trećina svjetske populacije.

Cijepljenje i dalje ostaje jedini način prevencije tuberkuloze, a u Hrvatskoj je u obveznom kalendaru cijepljenja već desetljećima.