Svjetski dan upale pluća: prepoznajte simptome i započnite s liječenjem na vrijeme

Pneumonija je, prema podacima UNICEF-a, 2017. godine bila prvi globalni pojedinačni infektivni uzrok smrti djece mlađe od pet godina s udjelom od 15% i veliki javnozdravstveni problem, dominantno u zemljama u razvoju. Kalorijska i nutritivna pothranjenost, unutarnje zagađenje zraka (kuhanje na ugljen i drva, pušenje), vanjsko onečišćenje okoliša uz manjak osnovnih sanitarnih uvjeta, imunokompromitiranost uzrokovana HIV infekcijom te otežan pristup zdravstvenoj zaštiti, rezultiraju visokom smrtnošću.

U razvijenim zemljama godišnja incidencija izvanbolničkih pneumonija iznosi 5 do 11 oboljelih na 1000 odraslih stanovnika. Pneumoniju nazivamo izvanbolnička kad nastane u domicilnim uvjetima, odnosno kod osobe koja nije bila hospitalizirana ili smještena u ustanovu za dugoročnu skrb.

Kada posumnjati na upalu pluća?

Sumnja na pneumoniju postavlja se temeljem kliničkog pregleda, a potvrđuje RTG snimkom pluća i laboratorijskim nalazima.

Uzročnici se prenose kapljičnim putem i često koloniziraju nos te gornji dišni put bez izazivanja upale. Udisanjem se unose u pluća koja su u normalnim uvjetima sterilna. Od bakterijskih uzročnika najčešći su Streptococcus pneumoniae i Haemophilus influenzae.

Tipična bakterijska upala pluća

Tipična bakterijska upala pluća praćena je:

• visokom tjelesnom temperaturom,
• zimicom i tresavicom,
• općim lošim osjećanjem uz malaksalost,
• kašljem, otežanim disanjem,
• bolom u prsima.

RTG snimka pokazuje gusto dobro ograničeno zasjenjenje plućnog režnja ili mrljaste sjene vezane uz jedan bronh i njegove ogranke.

Atipična upala pluća

Atipična upala pluća obično je bolest mladih odraslih, a u početku je praćena:

• suhim kašljem,
• blago povišenom tjelesnom temperaturom i
• općenito blaže poremećenim općim stanjem.

Na RTG-u se vidi mrežasto difuzno zasjenjenje pluća uz uredne ili blaže povišene laboratorijske nalaze kada su uzročnici virusi, Mycoplasma pneumoniae i Chlamydia pneumoniae. Legionarsku bolest i Q-groznicu prati atipična upala pluća uz značajno povišene laboratorijske upalne parametre.

Bolnička pneumonija

Bolnička pneumonija definira se kao pneumonija koja se razvija kod hospitaliziranog bolesnika nakon 48 sati, odnosno nije bila u inkubaciji pri prijemu u bolnicu. Uzrokuju ih visoko patogeni mikroorganizmi, često visoko otporni na antibiotike kod bolesnika s narušenim imunološkim odgovorom i različitim komorbiditetima. Pacijenti koji boluju od kroničnih plućnih i kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, malignih bolesti, alkoholičari, pacijenti s narušenom bubrežnom funkcijom imaju značajno lošiju prognozu.

Bolničke pneumonije su čest uzrok smrti među bolničkim infekcijama, prvenstveno kod mehanički ventiliranih pacijenata. Prema nekim istraživanjima, tri četvrtine hospitaliziranih pacijenata u prvih 48 sati hospitalizacije kolonizirana je mikroorganizmima iz neposredne okoline, uz češću mikroaspiraciju iz gornjih dišnih puteva ili probavnog trakta. Kolonizaciji su podložne kanile, kateteri i slično, pa se bakterije mogu širiti i rasapom krvlju iz udaljenog izvora infekcije.

Sumnja na pneumoniju postavlja se kod

• pojave vrućice,
• pogoršanja općeg stanja ili stanja svijesti,
• pojave infiltrata na RTG snimci pluća.

Pri tome treba isključiti druge neinfektivne uzroke, te pokušati izolirati uzročnika. Kako bi se provelo ciljano antimikrobno liječenje, važno je postaviti etiološku dijagnozu. Uzimaju se uzorci za hemokulture, kulture iskašljaja, bris nosa i ždrijela, eventualno pleuralnog izljeva te odmah započinje terapija antibioticima.