Sva lica apneje: teškoće s disanjem u snu i posljedice

Hrkanje je vrlo često u odrasloj populaciji i povezano je s većim morbiditetom u epidemiološkim studijama. Za hrkanje bez simptoma mogu se koristiti različiti modaliteti liječenja, ali nijedan nije univerzalno uspješan. Smatra se da se sindrom povećanog otpora gornjih dišnih putova javlja kada je nepotpuna opstrukcija gornjih dišnih putova što rezultira čestim poremećajima sna.

Apneja (prestanak disanja) za vrijeme spavanja je potencijalno ozbiljan poremećaj spavanja kod kojeg disanje opetovano prestaje i počinje. Ako glasno hrčete i osjećate se umorno čak i nakon cijele noći sna, možda imate apneju za vrijeme spavanja. Nejasno je pak, je li to pravi „sindrom“ ili samo jedan kraj kontinuuma OSA. Opstruktivna apneja za vrijeme spavanja uzrokuje ne samo poremećaj spavanja, već i smanjenu saturaciju kisika u krvi. Povezan je s brojnim kardiovaskularnim posljedicama, uključujući hipertenziju, aritmije i moždani udar. Nazalni kontinuirani pozitivni tlak u dišnim putovima (CPAP) trenutno je liječenje izbora, s alternativama koje uključuju i protetiku, operaciju te gubitak težine.

Vrste apneja

Glavne vrste apneje za vrijeme spavanja su:

• Opstruktivna apneja za vrijeme spavanja, češći oblik koji se javlja kada se mišići grla opuste.
• Središnja apneja za vrijeme spavanja, koja se javlja kada vaš mozak ne šalje odgovarajuće signale mišićima koji kontroliraju disanje.
• Sindrom kompleksne apneje za vrijeme spavanja, poznat i kao središnja apneja za vrijeme spavanja, koja se javlja nakon liječenja, a javlja se kada netko ima i opstruktivnu i središnju apneju za vrijeme spavanja.

Simptomi

Znakovi i simptomi opstruktivne i središnje apneje u snu preklapaju se, što ponekad otežava određivanje koje vrste imate. Najčešći znakovi i simptomi opstruktivne i središnje apneje u snu uključuju:

• glasno hrkanje,
• epizode u kojima prestanete disati tijekom sna (koje bi prijavila druga osoba),
• hvatanje zraka tijekom spavanja,

• buđenje sa suhim ustima,
• jutarnju glavobolju,
• poteškoće sa spavanjem (nesanica),
• pretjeranu dnevnu pospanost (hipersomnija),
• poteškoće s obraćanjem pažnje dok ste budni,
• razdražljivost.

Opstruktivna i centralna apneja

Uzroke i vrste apneje možemo ugrubo podijeliti i prema mjestu nastanka na opstruktivnu i centralnu apneju.

Opstruktivna apneja se događa kada se mišići u stražnjem dijelu vašeg grla opuste. Ovi mišići podupiru meko nepce, trokutasti komad tkiva koji visi s mekog nepca (uvula), krajnike, bočne stijenke grla i jezik.

Kada se mišići opuste, dišni putovi se sužavaju ili zatvaraju dok udišete. Ne možete dobiti dovoljno zraka, što može sniziti razinu kisika u krvi. Vaš mozak osjeti vašu nemogućnost disanja i nakratko vas probudi iz sna kako biste mogli ponovno otvoriti dišni put. To je buđenje obično tako kratko da ga se ne sjećate. Ovaj se obrazac može ponoviti pet do 30 puta ili više svaki sat, cijelu noć, smanjujući vašu sposobnost da dosegnete duboke, mirne faze sna.

Centralna apneja je rjeđi oblik apneje za vrijeme spavanja, a javlja se kada vaš mozak ne uspije prenijeti signale vašim mišićima za disanje. To znači da se kratko vrijeme ne trudite disati. Možete se probuditi s nedostatkom daha ili teško zaspati ili ostati u snu.

Rizični čimbenici

Postoje određeni faktori koji povećavaju vjerojatnost razvoja apneje kod odraslih, ali i djece. To su, primjerice:

• Višak kilograma. Pretilost uvelike povećava rizik od apneje za vrijeme spavanja. Masne naslage oko gornjih dišnih putova mogu ometati disanje.
• Opseg vrata. Ljudi s debljim vratom mogu imati uže dišne ​​puteve.
• Suženi dišni put. Krajnici ili adenoidi također se mogu povećati i blokirati dišne ​​putove, osobito kod djece.
• Muški spol. Muškarci imaju dva do tri puta veću vjerojatnost da će imati apneju za vrijeme spavanja nego žene. Međutim, žene povećavaju svoj rizik ako imaju prekomjernu težinu, a čini se da njihov rizik također raste nakon menopauze.
• Starija životna dob. Apneja za vrijeme spavanja znatno se češće javlja kod starijih osoba.
• Pozitivna obiteljska anamneza. Ako imate člana obitelji s apnejom, to može povećati i vaš rizik.
• Konzumacija alkohola, sedativa ili sredstava za smirenje. Te tvari opuštaju mišiće u vašem grlu, što može pogoršati opstruktivnu apneju za vrijeme spavanja.
• Pušenje. Pušači imaju tri puta veću vjerojatnost da će imati opstruktivnu apneju za vrijeme spavanja nego ljudi koji nikada nisu pušili. Pušenje može povećati količinu upale i zadržavanje tekućine u gornjim dišnim putovima.
• Začepljenost nosa. Ako imate poteškoća s disanjem kroz nos, bilo zbog anatomskog problema ili alergije, veća je vjerojatnost da ćete razviti opstruktivnu apneju za vrijeme spavanja.
• Medicinska stanja i bolesti. Kongestivno zatajenje srca, visoki krvni tlak, dijabetes tipa 2 i Parkinsonova bolest su neke od bolesti koje mogu povećati rizik od opstruktivne apneje za vrijeme spavanja. Sindrom policističnih jajnika, hormonalni poremećaji, prethodni moždani udar i kronične plućne bolesti poput astme, također mogu povećati rizik.

Posljedice apneje

Posljedice apneje ometaju svakodnevno normalno funkcioniranje pojedinca, ali mogu imati i dugoročne posljedice na ljudsko zdravlje. Ponavljana buđenja povezana s apnejom za vrijeme spavanja onemogućuju normalan, obnavljajući san, dovodeći do ozbiljne dnevne pospanosti, umora i razdražljivosti. Možda ćete imati poteškoća s koncentracijom i zaspati dok sjedite i čitate novine, gledate TV ili čak dok vozite. Osobe s apnejom za vrijeme spavanja imaju povećan rizik od prometnih nesreća i nesreća na radnom mjestu. Također se možete osjećati nervozno, neraspoloženo ili depresivno. Djeca i adolescenti s apnejom za vrijeme spavanja mogu imati lošiju koncentraciju u školi ili imati problema s ponašanjem.

Također se kod pacijenata može pojaviti visoki krvni tlak ili srčani problemi. Nagli padovi razine kisika u krvi koji se javljaju tijekom apneje za vrijeme spavanja, povećavaju krvni tlak i opterećuju kardiovaskularni sustav. Opstruktivna apneja za vrijeme spavanja povećava rizik od visokog krvnog tlaka (hipertenzije), a također može povećati rizik od ponovnog srčanog udara, moždanog udara i abnormalnih otkucaja srca, kao što je fibrilacija atrija. Ako netko već ima bolest srca, višestruke epizode niske razine kisika u krvi (hipoksija ili hipoksemija) mogu dovesti do iznenadne smrti zbog nepravilnog rada srca.

Osjećate li simptome i sumnjate li na apneju, svakako se javite vašem liječniku koji će vas, prema potrebi, uputiti na specijalistički pregled.