Spirometrija: kako se pripremiti za testiranje i što očekivati

Spirometrija je najčešća vrsta testa plućne funkcije ili testa disanja. Njome se mjeri koliko zraka možete udahnuti i izdahnuti iz pluća, kao i koliko jednostavno i brzo možete ispuhati zrak iz pluća.

Zašto se spirometrija provodi?

Vaš liječnik vas može uputiti na spirometriju ako teško dišete, osjećate nedostatak zraka ili kašljete.

Spirometrijom se utvrđuje funkcioniraju li vaša pluća na očekivanoj razini, a također pomaže u dijagnosticiranju bolesti pluća i dišnih putova, uključujući:

• astmu,
• kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB),
• cističnu fibrozu ili
• plućnu fibrozu.

Spirometrija također može pomoći u:

• određivanju kapaciteta pluća,
• mjerenju promjena tijekom vremena koje se javljaju kao posljedica kroničnih plućnih bolesti,
• prepoznavanju ranih promjena u funkciji pluća i, u nekim slučajevima, pomoći u liječenju,
• otkrivanju suženja dišnih puteva,
• donošenju odluke o lijekovima, odnosno kolika je vjerojatnost da inhalacijski lijekovi mogu pomoći kod vaših simptoma,
• prikazivanju je li izloženost određenim tvarima promijenila funkciju vaših pluća,
• procjeni rizika od respiratornih komplikacija prije podvrgavanja operaciji.

Spirometrija se može obaviti u liječničkoj ordinaciji ili u posebnom laboratoriju za ispitivanje plućne funkcije.

Ovi testovi nisu bolni, a ponavljaju se nekoliko puta kako bi se potvrdila točnost rezultata.

Kako se pripremiti za spirometriju?

Prije testiranja:

• nosite široku odjeću koja vas neće stezati, odnosno otežavati disanje,
• izbjegavajte obilne obroke,
• svakako pratite upute liječnika o uzimanju lijekova, odnosno koje lijekove biste trebali normalno koristiti, a koje prije testiranja nećete uzeti,
• nemojte pušiti najmanje šest sati prije testa te
• barem pola sata prije testa nemojte izvoditi neku napornu vježbu.

Što očekivati tijekom testa

Tijekom spirometrije sjedit ćete uspravno. Na nos vam se stavlja kopča i dobit ćete usnik spojen na spirometrijski uređaj, odnosno spirometar. Čvrsto ćete oko njega stisnuti usne i od vas će se tražiti da udahnete što jače i dublje, a zatim izdahnete što jače i brže možete. Ovaj maksimalni napor je vrlo važan, a testiranje će se ponoviti najmanje tri puta kako bi se dobili najbolji rezultati.

Tehničar vam može dati i lijek koji će vam pomoći otvoriti dišne putove, a zatim ponoviti test da se vidi hoće li lijek poboljšati vaše disanje.

Testiranje traje oko 30 do 45 minuta.

Razumijevanje rezultata

Spirometrija mjeri dva ključna faktora:

• forsirani vitalni kapacitet (FVC), odnosno ukupni volumen zraka koji možete izdahnuti s maksimalnim naporom nakon dubokog udaha i
• forsirani volumen izdisaja u jednoj sekundi (FEV1).

Vaš liječnik ih također promatra kao kombinirani broj poznat kao omjer FEV1/FVC.

Ako imate opstrukciju dišnih putova, količina zraka koju možete brzo izdahnuti iz pluća bit će smanjena. To znači niži omjer FEV1 i FEV1/FVC.

Spirometrija će općenito vašem liječniku dati informacije o tome zašto imate simptome poput kašlja, otežanog ili bučnog/zvučnog disanja, a rezultati će mu pomoći i u dijagnostici određenih problema s plućima. Nakon testa možete se vratiti svojim uobičajenim dnevnim aktivnostima.

Normalne vrijednosti izračunavaju se na temelju dobi, visine i spola. Ako je vrijednost abnormalna, odnosno odstupa od očekivanih, to može upućivati na problem s plućima. Ponekad pacijent s normalnim, zdravim plućima može imati abnormalnu vrijednost testa disanja, no vaš će vam liječnik svakako objasniti što znače rezultati testa.

Ovisno o rezultatima, propisat će vam po potrebi inhalatore ili lijekove za poboljšanje funkcije pluća. Testiranje se može ponoviti prilikom sljedeće kontrole.

Postoje li rizici testa?

Zbog brzog i dubokog disanja tijekom testa se možete osjećati umorno, kašljati, osjećati vrtoglavicu, ošamućenost ili pak stezanje ili bol u prsima. Svakako trebate reći ako osjetite bilo kakvu nelagodu.

Trebali biste obavijestiti svog liječnika ako ste imali srčani udar u posljednjih mjesec dana ili bilo kakvo stanje koje je utjecalo na zdravlje vašeg srca. On također treba znati ako ste nedavno imali operaciju oka, prsnog koša ili abdomena, ako ste imali kolaps pluća ili ako imate tuberkulozu. U tim slučajevima vaš liječnik bi mogao odgoditi testiranje dok se ne oporavite.

Tijekom samog testiranja se poduzimaju potrebni koraci kako bi se izbjeglo širenje infekcija među pacijentima kod kojih je korištena ista oprema, poput korištenja jednokratnih usnika i posebnih filtera.

Obavezno prije početka testa pitajte liječnika sve što vas zanima.

Korišteni izvori: American Lung Association, Cleveland Clinic, Healthline