Nije svaka sjena na plućima karcinom

Kašalj i povišena temperatura ukorijenili su stoljetni strah od bolesti pluća. Naime, sve do početka 20. stoljeća kada je otkriven prvi lijek protiv tuberkuloze (izoniazid otkriven 1912. godine) tuberkuloza je bila smrtonosna bolest. S druge strane, pušenje cigareta kao vodeći uzrok nastanka raka na plućima još uvijek nas nedovoljno zabrinjava i po stopi pušenja smo među prvima u Europi, osobito mladi.

No tuberkuloza i rak pluća nisu jedini uzroci koji dovode do sjene na plućima o kojoj će danas biti riječi.

Što je sjena na plućima?

Sjena na plućima se otkriva na rendgenu prsnog koša. „Sjena pluća“ je opis abnormalnog izgleda koji se može vidjeti na rendgenskoj snimci prsnog koša.

Ovaj se nalaz zapravo ne smatra dijagnozom, već opažanjem koje može biti nađeno kod nekoliko različitih stanja pluća. Kad se jednom otkrije, uobičajeno iziskuje daljnju obradu ovisno o kliničkoj slici, uglavnom kompjutoriziranu tomografiju (CT) pluća. Ali, idemo iz početka.

Razlozi za RTG snimanje prsnog koša

Rendgenska snimka prsnog koša slikovni je test koji koristi niske doze zračenja u kratkim udarima za stvaranje slika unutrašnjosti prsnog koša pacijenta. Tako liječnici mogu pregledati srce, pluća, kosti i krvne žile.

Liječnik može naručiti rendgensko snimanje prsnog koša ako pacijent ima simptome kao što su:

• uporan kašalj,
• teškoće u disanju,
• iskašljavanje krvi,
• bol u prsima,
• ozljeda prsnog koša,
• vrućica,
• gubitak daha.

Postoje i drugi razlozi zbog kojih se može naručiti rendgenska snimka prsnog koša. U tom je slučaju riječ o otkrivanju:

• prijeloma,
• problema povezanih sa srcem,
• problema s krvnim žilama,
• promjena nakon operacije,
• obrisa i veličine srca.

Kakve sjene mogu biti

Sjene na plućima mogu biti vrlo male do vrlo velikih i vrlo su česte. Otprilike jedna od četiri osobe koje su pušile imat će malu sjenu na plućima. Otprilike jedna od 10 osoba koje nisu pušile imat će male sjene na plućima. Položaj dijelova tijela, poput krvnih žila, ponekad može baciti sjenu na pluća koja se pojavljuje na rendgenskoj snimci. Ako je osoba u prošlosti slomila rebro, ožiljak na mjestu prijeloma kosti mogao bi stvarati sjenu.

Ostala stanja koja mogu uzrokovati sjenu na plućima uključuju:

• hijatalna hernija,
• upala pluća,
• benigni tumori,
• tuberkuloza,
• kolaps dijela pluća.

Kada sjena na plućima naslućuje postojanje karcinoma

Općenito, što je sjena manja, manja je vjerojatnost da može biti kancerogena (zloćudna). Sjena manja od 5 milimetara (mm) vrlo je vjerojatno benigna. One čije su mjere veće od 20 mm, imaju više od 50 posto vjerojatnosti da budu kancerogene.

Uz veličinu, nekoliko dodatnih čimbenika se promatra kada se otkrije pojedinačna plućna sjena. Na primjer, ako ste stariji od 50 godina, povećava se vjerojatnost da je sjena kancerogena. Povijest pušenja povećava rizik od raka pluća. Izloženost azbestu i obiteljska povijest raka pluća također su faktori rizika.

Vaš liječnik može usporediti vaš trenutni rendgenski snimak ili CT s prethodnim kako bi vidio je li sjena bila prisutna. Ako jest i nema promjene u veličini, obliku ili izgledu, velike su šanse da nije kancerogena. Periodični slikovni testovi kao što su CT ili drugi pregledi mogu biti sve što je potrebno za praćenje promjena. Ako nakon dvije godine nema promjena, praćenje se obično prekida.

Pulmolog određuje daljnje pretrage

Znači, dobar radiolog nakon očitanja nalaza rendgena pluća može na osnovu nalaza pomoći liječniku koji vodi pacijenta sa sjenom na plućima u kojem smjeru treba ići daljnja dijagnostika. Obrada sjene na plućima je u domeni pulmologa, koji temeljem kliničke slike i nalaza sjene na plućima odlučuje koje su daljnje pretrage potrebne, od CT pluća, magnetne rezonance, do bronhoskopije i biopsije. Bitno je da pacijent prati savjete i nalaze pulmologa vezano uz obradu sjene na plućima.

Sjena na plućima može biti bilo što, od raka do preklapanja potpuno normalnih struktura. Ovo je velik raspon i vaš će liječnik raditi s vama kako bi odredio uzrok. Neki tragovi mogu se pronaći u vašoj povijesti bolesti, obiteljskoj povijesti, pušite li i jeste li izloženi toksinima na poslu. Ako vaš liječnik posumnja na rak ili ga barem ne može isključiti, može naručiti niz testova, uključujući CT, MRI ili PET skeniranje. Za postavljanje sigurne dijagnoze može biti potrebna biopsija.