Kako uz astmu živjeti punim plućima

Gotovo svaka sedma osoba u Hrvatskoj pati od alergijskih bolesti. Iako astma nije isključivo alergijska bolest, vrlo često je povezana s alergijskim rinitisom, stoga je bitno prepoznati simptome i krenuti s ublažavanjem tegoba. Uz primjenu preventivnih mjera te redovito i prilagođeno uzimanje lijekova, danas bolesnici s astmom mogu živjeti punim plućima normalan život bez ograničenja.

Riječ astma grčkog je podrijetla. Izvedena je od korijena riječi koji znači „puhati“ te označava disanje s teškoćom ili dahtanje. U ovom trenutku postoji više od 300 milijuna oboljelih, s tendencijom porasta u budućnosti. Pojavnost astme u Europi varira od 2 do 3,3%. U Hrvatskoj je pojavnost astme srednje visoka i kreće se između 5 i 8%.

O astmi i simptomima

Astma je heterogena bolest, većinom obilježena kroničnom upalom dišnih puteva. Ta upala nije infektivne (zarazne) naravi, ona je imunološka upala.

Astma nije isključivo alergijska bolest. U oko polovice slučajeva u odraslih osoba ona je nealergijska bolest, ili je mi na današnjem stupnju dijagnostike alergija ne možemo dokazati ili prepoznati kao alergijsku bolest. Međutim, i alergijska i nealergijska astma liječe se gotovo isto, osim što kod alergijske astme možemo poduzeti više preventivnih mjera, poput prestanka pušenja, smanjenja izloženosti alergenu te provesti alergensku imunoterapiju (AIT), ranije hiposenzibilizaciju. Ove mjere ponekad mogu uspješno otkloniti bolest.

Bolest se klinički očituje naglim nastankom otežanog disanja uz kašalj i „sviranje“ u prsima. Osim gušenja, neki bolesnici opisuju osjećaj stezanja, pritiska ili „težine” u prsima te slabije podnošenje fizičkog napora. Učestali suhi kašalj osobito noću, a pogotovo ako taj kašalj nije vezan uz povišenu temperaturu i respiracijski infekt, predstavlja sumnju na astmu kao uzrok kašlja.

Povezanost s alergijskim rinitisom

Osim toga, astma je vrlo često povezana s alergijskim rinitisom, reakcijom gornjih dišnih putova. Smatra se da 25 do 50% bolesnika s alergijskim rinitisom ima astmu, a da 60 do 80% bolesnika s astmom ima i alergijski rinitis.

Da je riječ o ozbiljnijem javnozdravstvenom problemu, potvrđuju podaci iz stručne literature te od Svjetske organizacije za alergije (WAO) prema kojima 10 do 30% odrasle populacije i čak do 40% djece, odnosno više od 500 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od alergijskog rinitisa. U Hrvatskoj, prema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andija Štampar”, od alergijskih bolesti pati gotovo svaka sedma osoba, odnosno 15% stanovništva. Alergijski rinitis se očituje kihanjem, curenjem vodenaste sekrecije iz nosa ili začepljenošću nosa, povremeno i s reakcijom očiju. Ti su simptomi ponekad prisutni kroz cijelu godinu ili se pojavljuju uvijek u isto godišnje doba i značajno utječu na kvalitetu života.

Postavljanje dijagnoze

Dijagnostika astme je složena uz mogućnosti praćenja niza parametara. Temelj dijagnostike je razgovor s bolesnikom, odnosno dobro uzeta anamneza od bolesnika. Kroz razgovor s bolesnikom dobijemo detaljne informacije o njegovim tegobama, vremenu javljanja tegoba te njihovoj težini. Nakon dobro uzete anamneze obavlja se fizikalni pregled, a potom slijede dijagnostičke metode.

Zlatni standard među dijagnostičkim metodama kod astme je spirometrija. Također je potrebno definirati i upalnu komponentu bolesti posebnim pretragama, uključujući udio izdahnutog dušičnog oksida (FeNO), broj eozinofila u perifernoj krvi i u sputumu, itd.

Kod alergijskog rinitisa, uz dobro uzetu anamnezu, veliko značenje predstavlja nam alergološko testiranje.

„Remodeliranje“ bronha

Nakon postavljanja dijagnoze potrebno je strpljivo i redovito uzimati propisane lijekove. Astma se ubraja u skupinu bolesti kod kojih se stanje značajno pogoršava prilikom neredovitog uzimanja lijekova.

Ako se astma ne liječi, nastat će deformacije dišnih putova s infilitiranom sluznicom, umnoženim žlijezdama za izlučivanje sluzi i stvaranjem ožiljnog tkiva između sluznice i zadebljalog mišićnog sloja, što se danas naziva „remodeliranje“ bronha. Remodeliranje bronha predstavlja trajnu posljedicu astme te je u tom stupnju bolest teško liječiti. Najčešći uzroci nastanka pogoršanja bolesti su virusne infekcije.

Što sve može potaknuti/pogoršati astmu

Osim virusa koji su glavni pokretači pogoršanja astme, tu su i ostali uzročnici respiracijskih infekcija (bakterije, gljivice). U alergičnih osoba, pogoršanja pokreće razna pelud, to može biti i kućna prašina, dlaka životinja ili plijesni. U velikog broja astmatičara česti okidač je fizički napor. U čak petine bolesnika s astmom lijekovi mogu uzrokovati akutni astmatski spazam, pri čemu je glavni predstavnik Aspirin (acetilsalicilna kiselina). U tih osoba postoji križna reakcija na veliku skupinu lijekova nesteroidnih antireumatika i kombiniranih analgetika, koji se često koriste u svakodnevnoj uporabi. Stanovitom dijelu bolesnika promjena toplo-hladno pogoršava tegobe, također magla ili drugi aerosoli, dim cigareta i emocionalni stres.

Pogoršanje ili egzacerbacija astme može biti po život opasno stanje, gdje se otežano disanje i pad saturacije, odnosno kisika u krvi, može tako produbiti da bolesnik izgubi svijest, a ako se ne primjeni terapija, može nastupiti smrt.

Inhalacijski kortikosteroidi u liječenju astme

Da bi astma bila dobro kontrolirana nužno je uzimati redovito protuupalne lijekove. „Zlatni standard” u skupini protuupalnih lijekova predstavljaju inhalacijski kortikosteroidi, koji dokazano uspješno sprečavaju posljedice astme. Lijek primijenjen u obliku inhalacije udiše se i ulazi samo u dišne putove, tamo gdje treba postići željeni učinak djelovanja, a ne ulazi u cirkulaciju. Prema tome, nema ga nigdje drugdje u tijelu i ne može izazvati nuspojave. Jedina češća nuspojava inhalacijskih kortikosteroida je oralna kandidijaza, nakupljanje gljivica u usnoj šupljini. Iskazuje se otežanim gutanjem i pečenjem u ždrijelu, bezazlena je i lagano se liječi primjenom lokalnih lijekova u otopini ili gelu. Može se spriječiti ispiranjem usne šupljine vodom nakon inhalacije (udisanja) lijeka.

Zaključak je, dakle, da su kortikosteroidi u obliku inhalacija uspješni i sigurni lijekovi. Indikaciju za početak njihove primjene treba odrediti specijalist pulmolog. Bez obzira na to postoji li neka alergija ili ne, osobe s astmom trebaju slijediti neke preventivne mjere. U slučaju alergije to je izbjegavanje alergena (iz kućne prašine ili peludi). Za sve bolesnike s astmom vrijedi pravilo da nikako ne smiju biti izloženi dimu cigareta, bilo aktivno ili pasivno.

Poznavanjem bolesti, uz primjenu preventivnih mjera te redovito i prilagođeno uzimanje lijekova koji su posljednjih godina značajno poboljšani, danas bolesnici s astmom mogu živjeti punim plućima normalan život bez ograničenja.

Potražite stručne savjete i dogovorite specijalistički pregled u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina.