Kako razlikovati bakterijsku od virusne infekcije dišnih puteva?

Često se piše o infekcijama dišnog sustava, pri čemu se spominju infekcije gornjeg i donjeg dišnog sustava. Da bismo o njima govorili, nije na odmet spomenuti nekoliko temeljnih pojmova iz anatomije.

Gornji i donji dišni sustav

Dakle, dišni sustav možemo podijeliti na gornji i donji. Gornji obuhvaća nos, paranazalne sinuse, ždrijelo i grkljan, a donji čine dušnik i pluća. Udahnuti zrak se u nosu pročišćava, vlaži i prilagođava na tjelesnu temperaturu te dalje ide prema paranazalnim sinusima i ždrijelu. Sinusi su šupljine u čeonoj, sfenoidnoj i etmoidalnoj kosti te kostima gornje čeljusti. Obloženi su sluznicom koja je slična nosnoj, a sudjeluju u procesu kondicioniranja zraka i u rezonanciji glasa. Stražnji dio nosne šupljine preko Eustahijeve tube komunicira sa srednjim uhom te omogućava izjednačavanje tlakova u srednjem uhu. Ždrijelo spaja nosnu i usnu šupljinu s grkljanom te je početak probavnog trakta. Udahnuti zrak dolazi u grkljan, hrskavično mišićnu cijev koja sadrži glasnice i sudjeluje u fonaciji.

Dalje se grkljan nastavlja na dušnik koji se grana na dva glavna bronha, oni u niz manjih bronha i bronhiola koji na kraju završavaju plućnim alveolama. Alveole su mjehurići obloženi sitnim krvnim kapilarama u kojima se događa neposredna izmjena ugljičnog dioksida i kisika.

Infekcije dišnog sustava

Dišni sustav je u stalnoj komunikaciji s vanjskim svijetom, a udahnuti zrak sadrži različite onečišćivače i mikroorganizme. Dišne infekcije su jedan od najčešćih razloga posjete liječniku, a procjenjuje se da odrasla osoba godišnje ima tri puta respiratornu infekciju, a djeca i češće.

Oko 85% svih infekcija su virusnog podrijetla, a klinička slika ovisi o vrsti uzročnika i stanju imunološkog sustava domaćina. Bakterijske infekcije se najčešće nadograđuju na virusnu infekciju kao sekundarna komplikacija.

Kako izgleda većina respiratornih infekcija

Sama klinička slika često nije dovoljna za razlikovanje virusne od bakterijske infekcije. S obzirom na to da se virusne infekcije liječe potpornom i simptomatskom terapijom jer na njih ne djeluju antibiotici, važno je procijeniti opće stanje pacijenta.

Većina respiratornih infekcija počinje hunjavicom. Sekret iz nosa, suzenje očiju, grlobolja, glavobolja, bol u uhu, kašalj, opće loše osjećanje i povišena tjelesna temperatura mogu biti izraženi različitog intenziteta. Grlobolja kod većine virusnih infekcija traje nekoliko dana, spontano prolazi, nastavlja se suhi kašalj koji potom prelazi u produktivni kašalj uz iskašljavanje. Ako opće stanje nije značajno narušeno i nema poteškoća s disanjem, nije potrebna dijagnostička obrada.

Znakovi koji upozoravaju na bakterijsku infekciju

Pojavljivanje povišene tjelesne temperature nakon nekoliko dana respiratornih simptoma, može upućivati na bakterijsku superinfekciju. Otežano disanje, poremećaji svijesti u vidu pretjerane pospanosti i klonulosti, osobito kod starijih osoba ili male djece, čak i ako nisu praćeni povišenom tjelesnom temperaturom zahtijevaju dijagnostičku obradu.

Kod djece virusne infekcije mogu biti i na početku praćene značajno povišenom tjelesnom temperaturom. Ako opće stanje nije značajno narušeno, a temperatura pada nakon primjene lijeka, ako dijete normalno pije, komunicira i urednog je stanja svijesti, najčešće nema potrebe za žurnim pregledom liječnika.

Suprotno tome, kod starijih osoba, vrlo male djece ili osoba narušenog imunološkog odgovora, povišena tjelesna temperatura ne mora pratiti ni ozbiljne bakterijske infekcije.

Bol u uhu kao vrlo čest razlog hitnog odlaska liječniku i jedan od simptoma respiratornih infekcija najčešće je uzrokovana virusnom infekcijom i u dvije trećine slučajeva prolazi bez antibiotika kroz dva dana. Bol je uzrokovana narušenom funkcijom Eustahijeve tube. Otok sluznice nosa i pojačana sekrecija ometaju izjednačavanje tlakova u srednjem uhu te dovode do osjećaja boli i punoće. Održavanje prohodnosti nosa i lijek za bolove obično su dovoljni da se simptomi povuku i sprečavaju naknadnu bakterijsku infekciju.

Uvijek vrijedi pravilo – ako u nekom trenu dođe do naglog pogoršanja stanja ili ako ste zabrinuti zbog simptoma, ne ustručavajte se javiti liječniku kako bi se otklonila sumnja na bakterijsku infekciju te kako bi vam se pomoglo pri ublažavanju simptoma.