Izvanplućne komplikacije gripe i kako se liječe

Influenca ili gripa akutna je infektivna bolest dišnog sustava koju uzrokuju virusi influence A, B i C. Lako se prenosi i pojavljuje u manjim ili većim epidemijama gotovo svake zime. Klinički je karakterizirana općim simptomima, osobito visokom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima te suhim kašljem. Praćena je brojnim komplikacijama, među kojima su upale pluća vrlo česte i osobito teške. Komplikacije najčešće zahvaćaju osobe starije od 65 godina, djecu mlađu od dvije godine, bolesnike s kroničnim bolestima, imunokompromitirane osobe, bolesnike na dugotrajnoj terapiji acetilsalicilnom kiselinom, trudnice, adipozne bolesnike te štićenike domova za starije i nemoćne osobe.

Izuzev komplikacija dišnoga sustava, postoji čitav niz izvanplućnih komplikacija o kojima liječnik uvijek treba razmišljati jer su mnoge od njih životno ugrožavajuće ako izostanu rana dijagnostika i pravovremeno liječenje.

Neurološke komplikacije

Neurološke komplikacije influence smatraju se rijetkima i pojavljuju se najčešće u dječjoj dobi. S obzirom na vrijeme nastanka, dijelimo ih u dvije skupine: parainfekciozne i postinfekciozne.

Parainfekciozne komplikacije javljaju se tijekom prvih dana febriliteta, a manifestiraju se naglim poremećajem svijesti. Najčešće parainfekciozne komplikacije su febrilne konvulzije, Reyeov sindrom (nekad česta komplikacija, a u današnje vrijeme rijetkost zahvaljujući spoznaji o njegovoj povezanosti s primjenom acetilsalicilne kiseline u djece), potom encefalitis i encefalopatija.

Postinfekciozne komplikacije javljaju se krajem gripe ili nakon njezina preboljenja. Obuhvaćaju akutni transverzalni mijelitis, Guillain-Barreov sindrom, akutni diseminirani encefalomijelitis te postinfektivni meningoencefalitis.

Mehanizam nastanka neuroloških komplikacija uključuje izravno djelovanje virusa na središnji živčani sustav. Bolesnici se u pravilu liječe u jedinicama intenzivnog liječenja zbog potrebe nadzora vitalnih funkcija. Preporučuje se primjena lijeka oseltamivira iako još uvijek nije poznato može li spriječiti ili bar ublažiti neurološke komplikacije.

Kardiovaskularne komplikacije

Najčešće kardiovaskularne komplikacije kod mlađih bolesnika su miokarditis i akutni infarkt miokarda, a kod starijih osoba kongestivno zatajenje srca. Miokarditis se manifestira kratkoćom daha, bolovima u prsima, gubitkom svijesti, niskim krvnim tlakom, aritmijom ili tahikardijom.  Klinički znakovi miokarditisa obično se javljaju između četvrtog i sedmog dana od pojave simptoma infekcije. Procjenjuje se da se miokarditis razvija kod 0,4% do 13% hospitaliziranih bolesnika s dokazanom infekcijom gripe. Za prognozu ovih bolesnika ključni su što ranije započinjanje liječenja inhibitorima neuraminidaze, kao i specifično suportivno liječenje.

Očne komplikacije

Najčešća očna komplikacija gripe je bilateralni konjunktivitis, ali često su opisivani i slučajevi retinopatije i optičkog neuritisa. U liječenju konjunktivitisa važnu ulogu ima primjena oseltamivira, dok u liječenju preostala dva stanja presudnu ulogu ima primjena kortikosteroida. 

Mišićno koštane komplikacije

Miozitis (upala mišića) jedna je od komplikacija koja se javlja tijekom influence. Češće zahvaća djecu nego odrasle, a uglavnom se opisuje uz infekciju virusom influence B. Kliničke manifestacije u svih bolesnika su jaka bol i osjetljivost mišića listova koja se u pravilu javlja kada se klasični simptomi gripe počinju povlačiti. Iako miozitis ima blag i samoograničavajući tijek, postoje i slučajevi s teškim i za život opasnim komplikacijama.

Zaključak

Komplikacije izvan dišnog sustava su rjeđe, ali ne i manje bitne. Liječnik ih uvijek treba imati na umu kako bi se pravovremeno postavila dijagnoza i započelo liječenje. Treba naglasiti kako se izvanplućne komplikacije ne razvijaju samo kod starijih bolesnika i onih s komorbiditetima, već se mogu javiti u svim dobnim skupinama i ozbiljno narušiti zdravlje, pa i kod prethodno zdravih mladih ljudi.