Alergijski rinitis i astma: kako olakšati tegobe

Alergijske bolesti dišnog sustava uzrokovane su preosjetljivošću na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Alergijski rinitis i astma u podlozi su jedinstven poremećaj gdje se bolest manifestira u gornjim (nos, sinusi) ili donjim dišnim putovima (veliki i mali bronhi, pluća), a često i na obje razine.

Doticaj alergena iz okoliša sa sluznicom dišnog sustava senzibilizirane osobe pokreće složeni slijed događaja koji uzrokuju vrlo tipične simptome. Ovisno o alergenima koji ih uzrokuju, alergijski rinitis i astma mogu biti sezonski (peludi) ili cjelogodišnji (grinje, kućne životinje i plijesni).

Alergijski rinitis

Kod alergijskog rinitisa bolesnici se tuže na:

• svrbež nosa, očiju ili usta,
• kihanje,
• rinoreju (iscjedak iz nosa) te
• opstrukciju (kongestiju) nosa ili sinusa.

Opstrukcija sinusa može prouzročiti frontalne glavobolje; sinusitis je česta komplikacija. Kašalj i piskanje (bronhoopstrukcija) se također mogu javiti, posebno ako je bolesnik i astmatičar. Najistaknutiji oblik cjelogodišnjeg rinitisa je kronično začepljenje nosa koje u djece može dovesti do kronične upale srednjeg uha čija težina simptoma varira tijekom godine.

Alergijski rinitis se gotovo uvijek može dijagnosticirati samo na osnovu anamneze. Dijagnostičke testove ne treba obavljati rutinski osim u slučajevima kad empirijska terapija ne dovede do poboljšanja.

Neliječeni alergijski rinitis uzrokuje oteklinu sluznice zbog koje može doći do suženja sinusnih ušća. To pogoduje nastanku sinusitisa. Stoga primjerena kontrola i liječenje alergijskog rinitisa mogu biti važna prevencijska mjera u sprječavanju sinusitisa. Sezonski i cjelogodišnji alergijski rinitis se obično liječe na jednak način, premda se na cjelogodišnji rinitis može pokušati utjecati djelovanjem na okoliš (npr. odstranjenje prašine i grinja). Najučinkovitiji lijekovi prve linije su oralni antihistaminici zajedno s oralnim dekongestivima ili nazalni kortikosteroidi s ili bez oralnih antihistaminika.

Astma

Astma je jedna od najčešćih kroničnih bolesti koje zahvaćaju pluća. Najčešći simptomi su:

• suhi kašalj,
• piskanje u prsima,
• pritisak u prsima i
• osjećaj nedostatka zraka.

Tegobe mogu varirati od blagih do teških. Astma se najčešće ne može trajno izliječiti, ali se primjerenim liječenjem može postići djelomičan ili potpuni nestanak simptoma. Simptomi nastaju uslijed otežanog protoka zraka kroz pluća. Do toga dolazi zbog sužavanja dišnih putova, odnosno bronhokonstrikcije. Upala je u astmi najčešće pokrenuta neodgovarajućim odgovorom organizma na čimbenik iz okoliša koji inače ne bi bio opasan za organizam.

Upala dovodi do poremećaja na razini mišića dišnih putova te posljedično njihove hiperreaktivnosti. To znači da će ti mišići, kao odgovor već na malu količinu alergena, burno reagirati stezanjem (spazmom) i tako uzrokovati suženje dišnih puteva. Osim hiperreaktivnosti, upala uzrokuje i pojačano stvaranje sluzi u dišnim putovima.

Dijagnoza počiva na anamnezi, fizičkom pregledu i testovima za procjenu plućne funkcije. Liječi se kontrolom pokretačkih faktora i farmakoterapijom. Prognoza je dobra ako se terapija pravilno provodi.

Zajedničko liječenje

Dokazano je da se astma poboljšava nakon primjerenog liječenja istovremeno prisutnog alergijskog rinitisa i sinusitisa. Također, postoje brojna istraživanja koja dokazuju poboljšanje astme nakon kirurškog liječenja rinosinusne polipoze.

S obzirom na navedenu povezanost bolesti gornjih i donjih dišnih puteva vrlo je važno shvatiti da je pravovremena i odgovarajuća primjena propisane terapije nužna, koliko za ozdravljenje ili smanjenje simptoma primarne bolesti, toliko i za smanjenje mogućnosti pojave pridružene bolesti.