8 mogućih uzroka jutarnjeg kašlja

Mnogim ljudima jutro počinje kašljem. Mnogo je mogućih uzroka, uključujući kongestiju, postnazalno slijevanje, suha usta, kroničnu opstruktivnu bolest pluća (KOPB), žgaravicu uzrokovanu gastroezofagealnom refluksnom bolešću (GERB), probleme sa štitnjačom….

Ovaj članak istražuje moguće uzroke jutarnjeg kašlja, simptome, mogućnosti liječenja i kada razgovarati s liječnikom.

Postnazalno slijevanje

Postnazalno slijevanje nastaje kada se višak sluzi iz nosa slijeva (kaplje) niz stražnji dio grla, što dovodi do kašlja. Ostali simptomi postnazalnog slijevanja uključuju:

• grlobolju,
• učestalo gutanje,
• osjećaj knedle u grlu.

Ponekad je postnazalno slijevanje privremeni problem kada osoba ima infekciju, poput prehlade ili gripe ili pak alergije na nešto u okolišu, poput peludi. U drugim slučajevima, postnazalno slijevanje može biti kroničniji problem.

Osobe s kroničnom kongestijom uzrokovanom devijacijom septuma ili gastroezofagealnim refluksom mogu imati učestalo postnazalno slijevanje. Starost također može povećati rizik.

Ako je uzrok postnazalnog slijevanja infekcija, obično će nestati samo od sebe. Ako traje dulje od nekoliko tjedana, osoba će možda trebati antibiotike za uklanjanje bakterijske infekcije.

Olakšanje može uslijediti i ako se:

• pije puno vode,
• spava u sobi s ovlaživačem zraka,
• spava s lagano uzdignutom glavom (povišeno uzglavlje).

Astma

Astma uzrokuje kroničnu upalu i iritaciju dišnih putova. To može izazvati napadaje astme tijekom kojih se dišni putovi sužavaju i osoba teško diše. Također, pacijenti mogu imati hripanje ili zviždanje koje dolazi iz prsa.

Pojedinac također može imati kronične respiratorne probleme, poput kašlja. Neki ljudi mogu primijetiti da je kašalj gori noću ili ujutro. Kod određenih vrsta astme, kronični kašalj je jedini simptom.

Kod nekih osoba s astmom alergeni ili drugi okidači uzrokuju njihov kašalj. To može uključivati pelud, onečišćenje zraka ili određene vremenske uvjete. Izbjegavanje ili ograničavanje izloženosti ovim okidačima može biti od pomoći. Liječnik također može propisati inhalator za spašavanje kod napadaja astme ili lijek za astmu za smanjenje upale u dišnim putovima.

Bronhitis

Bronhitis se odnosi na upalu u bronhijalnim putovima, „cijevima“ koje pomažu u prolasku zraka do pluća. Ovo stanje ponekad može izazvati bakterijska ili virusna infekcija.

Simptomi uključuju:

• kašalj, koji je u početku suh, a zatim postaje produktivan,
• stezanje u prsima,
• teško disanje,
• glavobolju,
• curenje nosa,
• bol u prsima.

Virusni bronhitis obično prolazi sam od sebe. Ljudima mogu biti potrebni antibiotici za liječenje komplikacija bronhitisa, poput upale pluća. Osoba također može razviti kronični bronhitis, koji može uzrokovati dugotrajnu ili ponavljajuću upalu u bronhima.

Liječenje je usmjereno na uklanjanje izvora upale, kao što je izbjegavanje pušenja (bilo aktivnog ili pasivnog) te korištenje lijekova za smanjenje oticanja i upale.

Suha usta

Grlo i usta mogu postati noću suhi, osobito ako ljudi:

• ne piju dovoljno tekućine,
• spavaju u prostoriji sa suhim zrakom,
• spavaju otvorenih usta.

To može uzrokovati nadraženost i grebanje tkiva u stražnjem dijelu grla, što dovodi do jutarnjeg kašlja. Ljudi također mogu imati:

• teškoće s gutanjem,
• promuklost,
• osjećaj pečenja u ustima i grlu.

Pacijentima bi olakšanje moglo donijeti pijenje veće količine vode, osobito ujutro.

U nekim slučajevima, kronična suhoća usta može se pojaviti zbog temeljnih zdravstvenih stanja kao što je Sjögrenov sindrom, ili zbog uzimanja lijekova kao što su diuretici.

Ako olakšanje ne donesu voda ili ovlaživači zraka, pacijenti se trebaju posavjetovati sa svojim liječnikom koji će provjeriti temeljne uzroke.

GERB

U slučaju GERB-a želučana kiselina se vraća u jednjak, uzrokujući peckanje, bol i čestu žgaravicu. Ljudi mogu osjetiti simptome noću ako jedu malo prije odlaska na spavanje, što može dovesti do jutarnje promuklosti ili kašlja.

Teški GERB također može iritirati grlo ili pluća, uzrokujući kronični kašalj ili poteškoće s gutanjem.

Mogle bi pomoći rutinske promjene, kao što su konzumiranje manje kisele hrane i jedenje posljednjeg obroka najkasnije tri sata prije spavanja. Neki ljudi također mogu pronaći olakšanje spavanjem na blago povišenom uzglavlju ili u korištenju antacida, lijekova koji neutraliziraju želučanu kiselinu.

Ako ti tretmani nisu učinkoviti, liječnik može propisati neke druge lijekove ili preporučiti operaciju, već ovisno o konkretnom stanju.

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)

KOPB je kronična i progresivna bolest koja otežava disanje. S vremenom ovo stanje oštećuje sićušne zračne mjehuriće (alveole) u plućima, što otežava plućima razmjenu plinova i uzimanje kisika.

Simptomi mogu uključivati:

• kašalj,
• teško ili otežano disanje,
• manjak energije, umor.

Ljudi u početku mogu imati blage simptome, koji s vremenom mogu postati teži.

Iako ne postoji lijek za KOPB, brojne rutinske promjene mogu pomoći u ublažavanju simptoma, kao što su:

• više vježbanja,
• prestanak pušenja,
• lijekovi koji pomažu osloboditi dišne putove,
• terapija kisikom,
• vježbe/tretmani disanja.

Hipotireoza

Hipotireoza je bolest pri kojoj štitnjača proizvodi premalo hormona. To može uzrokovati, među ostalim, promuklost glasa.

Neki ljudi također osjećaju kao da im je nešto zapelo u grlu, što može izazvati kašalj. Dok neki kašlju tijekom dana, on može biti gori ujutro kada je grlo suho.

Hipotireoza se može liječiti, no može proći i nekoliko mjeseci dok se ne primijeti poboljšanje glasa.

Rak

Određene vrste raka, uključujući rak pluća, mogu uzrokovati kronični kašalj. Kod nekih pacijenata kašalj može biti gori ujutro. Može biti teško razlikovati kašalj od raka od drugih vrsta kašlja, stoga je svakako važno razgovarati s liječnikom o svakom upornom kašlju.

Liječenje ovisi o vrsti raka, a strategije mogu uključivati zračenje ili kemoterapiju.

Kada se obratiti liječniku?

Povremeni jutarnji kašalj može značiti da osoba ima suho grlo ili blagu alergiju. No kronični kašalj, bilo ujutro ili u neko drugo vrijeme, može ukazivati na kronično zdravstveno stanje koje treba liječiti.

Svakako razgovarajte s liječnikom ako:

• simptomi se nastavljaju čak i nakon liječenja infekcije,
• kašalj traje dulje od nekoliko tjedana,
• iskašljavate krv,
• imate druge simptome, poput vrućice ili problema s disanjem,
• novorođenče kašlje.

Potražite hitnu pomoć ako osoba ima kašalj s bolovima u prsima, otežano diše ili je zbunjena, ili ako iskašljava velike količine krvi.

Zaključno

Većina kašlja se može liječiti. Čak i u slučajevima ozbiljnog zdravstvenog stanja, kao što je rak, rana intervencija može uvelike poboljšati ishode liječenja.

Imate li neobjašnjiv, uporan kašalj, svakako se javite liječniku koji može pomoći u procjeni simptoma i provesti testove kako bi se utvrdio temeljni uzrok kašlja i preporučile mogućnosti liječenja.