Teške posljedice šećerne bolesti: važnost pravovremenog liječenja

U vremenima epidemije, kada nam bolest COVID-19 i njezin uzročnik SARS-CoV-2 uzimaju preveliki udio medijskog prostora namijenjenog ostalim temama iz zdravlja, dobro je prisjetiti se jedne od tihih ubojica modernog doba – šećerne bolesti.

Šećernu bolest dijelimo u četiri velike skupine:

1.Tip 1 ili šećernu bolest ovisnu o inzulinu

2. Šećerna bolest tipa 2 ili dijabetes neovisan o inzulinu

3. Gestacijski dijabetes

4. Ostali oblici šećerne bolesti

Od javnozdravstvenog značaja naravno prednjači tip 2 koji udjelom obuhvaća oko 90% svih osoba koje boluju od šećerne bolest. Zbog svoje masovnosti u kvantitativnom smislu i pridruženih rizičnih čimbenika poput povišenog krvnog tlaka, prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, za buduće godine i desetljeća će, osim sadašnjih promišljanja o terapijskom pristupu, značajno veći naglasak morati biti na prevenciji i liječenju inzulinske rezistencije i debljine.

Problem na globalnoj razini

Unatoč impresivnim pomacima u farmakoterapiji šećerne bolesti, konkretni rezultati o uspjehu u liječenju šećerne bolesti na globalnoj razini nemaju još niti opipljive konture. Makar udjelom značajno manje zastupljen, tip 1 šećerne bolesti čini značajan javnozdravstveni problem na globalnoj razini, ponajviše zbog prosječnog javljanja u mlađoj životnoj dobi i zbog kroničnih komplikacija do kojih s vremenom mora doći.

Bez obzira na didaktičke podjele i vrlo različit redoslijed događaja koji u osnovi dovode do poremećaja metabolizma ugljikohidrata i posljedične šećerne bolesti određenog tipa, kod svakog od njih javljaju se komplikacije. Dijelimo ih na akutne i kronične.

Po život opasne akutne komplikacije

Od akutnih komplikacija najčešće su pojave hipoglikemijskih stanja različitog stupnja koja se značajno češće povezuju s tipom 1 šećerne bolesti kada prekomjerna doza inzulina i neusklađenost doze inzulina te količine obroka, mogu dovesti do po život opasnih hipoglikemija.

Od drugih akutnih i po život opasnih komplikacija treba navesti dijabetičku ketoacidozu i hiperosmolarno stanje. Oba stanja zahtijevaju hitnu hospitalizaciju i mjere intenzivnog liječenja jer u protivnom nastupa smrtni ishod.

Unatoč potencijalnoj pogubnosti navedenih hitnih stanja, uz edukaciju osoba sa šećernom bolesti i napredak farmakoterapije, učestalost većine hitnih stanja može se značajno smanjiti.

Ono što preostaje kao vodeći izazov u strategiji liječenja šećerne bolesti, kako na nacionalnoj, tako i na globalnoj razini, jest kako spriječiti i liječiti kronične komplikacije šećerne bolesti?

Kronične teške komplikacije

Kronične komplikacije dijelimo na makrovaskularne i mikrovaskularne.

Među makrovaskularne spomenimo koronarnu bolest srca, cerebrovaskularnu bolest i perifernu arterijsku bolest. Posljedična stanja do kojih dovode su srčani udar, moždani udar i dijabetičko stopalo s povišenim rizikom amputacije. Dodatnu složenost čini prisutnost komorbiditeta, odnosno drugih bolesti poput povišenog krvnog tlaka, dislipidemije, prekomjerne tjelesne težine i pretilosti.

Među mikrovaskularne komplikacije ubrajamo dijabetičku bubrežnu bolest, dijabetičku retinopatiju i dijabetičku neuropatiju. Uz povišeni krvni tlak, šećerna bolest vodeći je rizični čimbenik u slabljenju bubrežne funkcije do razine terminalne bubrežne insuficijencije kada od mogućnosti liječenja preostaju nadomjesno bubrežno liječenje (dijaliza) ili transplantacija. Uz glaukom (povišen očni tlak), dijabetička retinopatija predstavlja jedan od vodećih rizičnih čimbenika za razvoj sljepoće, ali i drugih očnih problema.

Dijabetička neuropatija je vrlo zastupljena, ali možda u neku ruku i najmanje prepoznata kronična komplikacija šećerne bolesti, kojoj se, možda nepravedno, pridaje i najmanje pažnje. Različiti stupnjevi razvoja dijabetičke neuropatije, osim što u značajnoj mjeri narušavaju kvalitetu života (ponekad i do razine teškog invaliditeta), predstavljaju loš prognostički parametar za sveukupni ishod liječenja šećerne bolesti.

Multidisciplinarni pristup

Osim subspecijalista dijabetologa te ostalih pridruženih specijalističkih struka koje sudjeluju u liječenju osoba od šećerne bolesti (vaskularnih kirurga, oftalmologa, neurologa, kardiologa, nefrologa), sve veća uloga u prevenciji i liječenju šećerne bolesti pripada educiranim medicinskim sestrama (bolničke i izvanbolničke), dijetetičarima i nutricionistima.

Uz pretpostavku propisnog rasterećenja nepotrebne administracije, i liječnici obiteljske medicine dobit će neophodan prostor i vrijeme kako bi pravovremeno utvrdili i započeli s liječenjem šećerne bolesti i prije nego što nastupe neminovne komplikacije.

Zbog globalne zastupljenosti svih spomenutih oblika šećerne bolesti, odgovornost je i na svakome od nas, koji ćemo kontinuiranim usvajanjem zdravih životnih navika uz zdravu i uravnoteženu prehranu, možda i najviše doprinijeti trenutno vrlo nepovoljnim epidemiološkim brojkama, bar kada je šećerna bolesti u pitanju.

Dodatne stručne savjete potražite na https://www.poliklinika-ps.hr/usluge/internisticki-pregled/