Slađa od šećera, a ne deblja. Što je to?

Još prije 1500 godina Indijanci su je koristili i nazivali “list slatkog meda”, a krajem 19. st. otkrio ju je talijanski botaničar Bertoni. Od 2011. odobrena je kao sladilo bez kalorija. Predstavljamo vam steviju.

Stevija (Stevia rebaudiana Bertoni) pripada porodici Asteraceae. To je višegodišnja, grmolika biljka koja može narasti i do 1 m u visinu. Podrijetlom je sa sjeveroistoka Paragvaja, a rasprostranjena je i na jugozapadu Amerike. Listovi se koriste kao prirodno sladilo. Prvi u svijetu su tu biljku palsirali Japanci kao sladilo. Biljka se danas uzgaja u cijelom svijetu i njezina upotreba je široko rasprostranjena. Od 2004. do 2008. godine napravljeno je oko 2000 proizvoda sa stevijom. U 2010. godini pripada joj 50% tržišta zaslađivača. Godine 2011. Commission Regulatin (EU) potvrdila je sigurnost upotrebe i neškodljivost ove biljke te joj je odobrena namjena kao sladilo bez kalorija. Određene su i maksimalne dnevne doze za različite proizvode (npr. bezalkoholna pića 100-200 mg/kg).

Na svjetskom tržištu stevija se primjenjuje za različite namjene: sladilo u prehrambenoj industriji, sladilo u proizvodima za higijenu, aditivi u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji… 

Na svjetskom tržištu stevija se primjenjuje za različite namjene: sladilo u prehrambenoj industriji (pića, slatkiši, žvakaće gume, sladoledi…), sladilo u proizvodima za higijenu (paste za zube, otopine za ispiranje usta…), aditivi u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji… Njezina prednost leži u činjenici što je 300 puta slađa od običnog šećera, a nema kalorijsku vrijednost. Dostupna je u obliku suhih listova, bijelog i zelenog praška te kao ekstrakt.

Sastav, učinci i moguća terapijska primjena

U sastavu stevije ima najmanje deset različitih glikozida od kojih je najviše steviozida (5-10% težine suhog lista) i rebaudiozida A (2-4%). Osim njih, u sastavu se nalazi i magnezij, selen, natrij, kalij, fosfor, cink i vitamin B3. Stevija ima:

• moguć hipoglikemijski učinak (snižava šećer u krvi),
• antihipertenzivni učinak (smanjuje krvni tlak),
• ima protuupalno i
• antikancerogeno djelovanje.

Kliničke studije su dokazale da stevija, odnosno aktivne supstance (steviozid i steviol), povećava inzulinsku osjetljivost, potiče izlučivanje inzulina iz pankreasa te smanjuje razinu glukoze u krvi.

Također je dokazano da se nakon tri mjeseca uzimanja stevije smanjuju serumske koncentracije ukupnog kolesterola i LDL-a. Snižava krvni tlak induciranjem vazodilatacije, čime se smanjuje otpor i potiče diureza što dovodi do smanjenja volumena plazme. Dugotrajna upotreba se dobro podnosi bez nuspojava.

Dokazano da se nakon tri mjeseca uzimanja stevije smanjuju serumske koncentracije ukupnog kolesterola i LDL-a

Ekstrakt stevije pokazuje baktericidno djelovanje na širok spektar bakterija, inhibira razmnožavanje rotavirusa koji uzrokuju proljeve.

Je li stevija sigurna?

Sve provedene studije ne dokazuju neškodljivost primjene stevije. Preparati stevije su sigurni kada se koriste kao zaslađivači.

• Kod nekih ljudi može uzrokovati nadutost i mučninu, vrtoglavicu i bol u mišićima.
• Nema dovoljno podataka o korištenju stevije kod trudnica i dojilja, pa se njima i ne preporučuje njezina upotreba.
• Oprez je potreban kod osoba koje su alergične na biljke iz porodice Asteraceae (ambrozija, krizantema), jer stevija, koja je iz te porodice, može uzrokovati alergijsku reakciju.
• Kod dijabetičara je također potreban oprez i češća kontrola razine šećera zato što stevija uzrokuje sniženje šećera u krvi.
• Isto tako i kod osoba koje koriste lijekove za povišeni krvni tlak je potreban oprez.
• Moguće su interakcije i s litijem pa je kod osoba koje ga uzimaju potreban oprez.
• Stevia djeluje i kao diuretik te na taj način može smanjiti koncentraciju litija u organizmu što može dovesti do nuspojava.