Osnovni pojmovi koje o dijabetesu trebamo znati

Šećerna bolest učestala je kronična bolest u današnjoj civilizaciji s kojom živi 422 milijuna odraslih osoba.1

Početak joj dugo može biti neprepoznat jer su simptomi vrlo često nespecifični, nejasni, pa ih se zbog toga lako zanemari, a povišene vrijednosti glukoze u krvi mogu biti i sasvim slučajno otkrivene prilikom vađenja krvi zbog nekog drugog razloga. Kako vrijeme odmiče, tegobe postaju jače izražene, što u mnogome može smanjiti kvalitetu i, u konačnici, skratiti trajanje života bolesnika.

Ranim prepoznavanjem ove bolesti i pravovremenim učinkovitim liječenjem može se u znatnoj mjeri utjecati na tijek dijabetesa te održavati bolesnika u dobroj kondiciji kroz dulji vremenski period.

Rjeđi je nagli nastup simptoma šećerne bolesti, kada se jako izraženi simptomi javljaju u kratkom vremenskom periodu. Tada se opće stanje bolesnika obično u tolikoj mjeri poremeti da sami zatraže liječničku pomoć. Nagli je nastup šećerne bolesti češći u mlađoj životnoj dobi.

Inzulin i njegova uloga u razvoju šećerne bolesti

Dijabetes (šećerna bolest) je kronična bolest kod koje je poremećen metabolizam šećera u našem tijelu, a njeno je glavno obilježje povišena koncentracija glukoze u krvi (hiperglikemija). Do njegove pojave dolazi kada je poremećeno lučenje inzulina ili djelovanje inzulina ili kombinacija oboje.

Inzulin je hormon kojeg luči gušterača i koji regulira koncentraciju glukoze u krvi. No, kako zapravo on funkcionira? Osoba pojede određenu hranu koja se u probavnom sustavu razgrađuje do jednostavnih šećera (ugljikohidrata), a najvažniji šećer za naše stanice je glukoza.

U normalnim uvjetima glukoza iz krvi ulazi u stanice i njenom se razgradnjom u stanicama stvara energija. Inzulin omogućava prelazak glukoze iz krvi u naše stanice. Ako organizam nema dovoljno inzulina ili je on nedovoljno učinkovit, glukoza ne može ulaziti u stanicu pa se stoga zadržava u krvi i njena vrijednost u krvi raste (hiperglikemija), a stanice gladuju…. Taj poremećaj se naziva dijabetes.

Najčešće govorimo o tri tipa dijabetesa (tip 1, tip 2 i gestacijski dijabetes) iako postoji i mnogo drugih vrsta šećerne bolesti.

Dijabetes tipa 1

Dijabetes tipa 1 pretežito se javlja kod djece i adolescenata, no može se javljati i kod odraslih osoba, a njegovo glavno obilježje je da gušterača uopće ne izlučuje inzulin. Oko 10% bolesnika ima dijabetes tipa 1. Njihova terapija sastoji se od redovite primjene inzulina i kontroliranja glukoze u krvi.

Dijabetes tipa 2

Dijabetes tipa 2 oubičajeno se javlja kod starijih odraslih osoba, no sve češće se javlja i kod djece, adolescenata te mlađih odraslih osoba. U ovom obliku dijabetesa gušterača proizvodi inzulin, ali u premaloj količini ili su stanice rezistentne na učinak inzulina (inzulin se ne veže na svoje receptore na stanici jer je promijenjene strukture ili su promijenjeni receptori za inzulin na stanicama).

Kad inzulina nema dovoljno i/ili nema odgovarajući učinak, vrijednosti  glukoze u krvi rastu što potiče jače lučenje inzulina, pa s vremenom dolazi do iscrpljivanja gušterače i manjka inzulina. Oko 90% bolesnika ima dijabetes tipa 2.

Kako bi se bolest stavila pod kontrolu važno je obratiti pažnju na pravilnu prehranu, započeti sa određenom vrstom tjelesne aktivnosti, ovisno o fizičkoj spremi bolesnika, a možda će biti potrebno uzimanje oralnih lijekova ili/i inzulina.

Gestacijski dijabetes

Gestacijski dijabetes je vrsta dijabetesa koja se javlja u trudnoći. Javlja se u drugom i trećem tromjesečju trudnoće kao posljedica lučenja hormona od strane posteljice (placente) koji blokiraju proizvodnju potrebne količine inzulina i 2-3 puta većih potreba za inzulinom uslijed rasta fetusa.

Ako je dijagnosticiran, potrebno ga je redovito pratiti te se pridržavati dogovorene prehrane s liječnikom. Kod većine žena prolazi nekoliko tjedana nakon poroda, no treba imati na umu da žene koje su imale gestacijski dijabetes imaju povećani rizik od kasnijeg razvoja dijabetesa tipa 2.[1]

Kako se dijabetes ne može u potpunosti izliječiti potrebno je da bolesnik i njegova uža obitelj (pogotovo ukoliko se radi o djetetu) nauče živjeti s bolešću i u potpunosti se pridržavaju terapije kako bi imali čim kvalitetniji život i kako bi se čim dulje izbjegavale komplikacije bolesti.

Mobilna aplikacija Terappia: vaša pomoć u kontroli dijabetesa

Ako želite na jednom mjestu imati informacije vezane uz svoju terapiju dijabetesa te mjerenja glukoze u krvi, pozivamo vas da preuzmete mobilnu aplikaciju Terappia. Ona će vas notifikacijom podsjetiti da popijete svoj lijek te izmjerite glukozu u krvi. Aplikacija je besplatna.

Literatura:

1. https://www.who.int/diabetes/global-report/WHD2016_Diabetes_Infographic_v2.pdf, pristupljeno 5.7.2019.

2. https://idf.org/aboutdiabetes/type-1-diabetes.html, pristupljeno 7.2019.

3. https://www.idf.org/aboutdiabetes/type-2-diabetes.html, pristupljeno 7.2019.

4. https://www.diabetes.co.uk/gestational-diabetes.html, pristupljeno 7.2019.

5. The Journal of Clinical and Applied Research and Education: American Diabetes Association: Clinical Practice Recommendations 2002: Diabetes Care. Volume 25. No 1. January.

6. Franz, Marion J et af: Learning to Live Well with Diabetes: International Diabetes Centre, Minneapolis, 1991.

7. The Diabetes Control and Complications Trial Research Group. Diabetes Care, Volume 19. No 3 March 1996.

8. Implications of the United Kingdom Prospective Diabetes Study. Diabetes Care, Volume 21. No 3 December 1998.

9. The Journal of Clinical and Applied Research and Education: American Diabetes Association: Clinical Practice Recommendations 2002: Diabetes Care, Volume 2. No 1 January.

10. Evaluation Report: Accu-Chek Performa System. Roche Diagnostics. 2006.

11. Koubek R. Accu-Chek Performa User Study, Australia and France. Roche Diagnostics. 2007.

12. Koumantakis G. So you want to know how accurate your glucose meter is? Roche Diagnostics. August 2004.