„Tajna“ veza dijabetesa i spavanja

Kvalitetan san ima veliku važnost u regulaciji brojnih fizioloških funkcija, osobito onih koje se odnose na metabolizam. Danas se nedostatak sna sve više prepoznaje kao značajan javnozdravstveni problem. Brojne studije ukazuju na to da različiti oblici poremećaja spavanja imaju poveznice sa stanjima poput prekomjerne tjelesne težine, pretilosti, šećerne bolesti, srčano-žilnih bolesti i stresa te mogu ugroziti zdravlje srca.

Veza između spavanja i šećerne bolesti je višestruka i obostrana. Zabrinjavajući je podatak brojnih studija da su učestalost poremećaja spavanja, kao i šećerne bolesti usporedno u porastu. Procjenjuje se da gotovo 40% populacije spava manje od 6,5 sati, a loša kvaliteta sna prisutna je u njih gotovo 55%.

Važnost kvalitete sna kod dijabetesa tip 1

Uzročno-posljedična veza smetnji sna s nastankom tipa 1 šećerne bolesti puno je manje izražena. Prvenstveno se radi o relativno akutno nastaloj autoimunoj bolesti koja pogađa dominantno mlađu populaciju. Tu je riječ o potpunom deficitu proizvodnje inzulina u beta stanicama gušterače, do čijeg uništenja dolazi uslijed autoimune reakcije.

Kod šećerne bolesti tipa 1 kvaliteta sna ipak nije nebitna kategorija. Disciplinirana prehrana, redovita tjelesna aktivnost, primjerena doza inzulinske terapije i dobra kvaliteta sna su među glavnim preduvjetima dobro regulirane šećerne bolesti tipa 1.

Jedan od bitnih preduvjeta dobre kvalitete života je izbjegavanje najčešćih komplikacija šećerne bolesti, a to su hipoglikemije. Hipoglikemije, a osobito one noćne kod lošije regulirane šećerne bolesti tipa 1, čine dodatni rizični čimbenik za razvoj više oblika poremećaja spavanja. To takve bolesnike često dovodi u začarani krug.

Zajednički učinak poremećaja sna i šećerne bolesti tipa 1 očituje se u ranijoj pojavi kroničnih komplikacija koje prate dugogodišnju nereguliranu šećernu bolest. Od srčanih udara, moždanih udara, periferne arterijske bolesti, dijabetičkog stopala, zatajenja bubrega, dijabetičke retinopatije, kao i preuranjene srčane smrti.

Za šećernu bolest tip 2 spavanje je ključno!

Veza između poremećaja spavanja i tipa 2 šećerne bolesti je značajno sveobuhvatnija, pa i obostrana. Loše reguliran san, bilo količinom ili kakvoćom, predstavlja okidač za promjene u metabolizmu poput javljanja inzulinske rezistencije, prekomjerne tjelesne težine i pretilosti. To u kombinaciji s lošom ishranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću, predstavlja siguran put u najčešći oblik šećerne bolesti (tipa 2) koji čini preko 90% svih oblika šećerne bolesti.

Za razliku od tipa 1, ovaj tip šećerne bolest obilježen je vrlo postupnim, gotovo i neprimjetnim razvojem, višegodišnjim asimptomatskim tijekom, što ga čini još pogubnijom bolesti jer ju je teže na vrijeme otkriti i primjereno liječiti.

Vjerni pratilac tipa 2 šećerne bolesti je debljina. Jedan od češćih i sve zastupljenijih poremećaja spavanja kod ove skupine bolesnika je opstruktivni „sleep apnea“ sindrom (OSAS). Jedan od bitnijih čimbenika regulacije šećerne bolesti tipa 2 je kvaliteta sna, dok je duljina samog sna od manjeg značaja.

Treniranje dobrog i kvalitetnog spavanja

Kompleksnost međuodnosa poremećaja spavanja i dominantno tipa 2 šećerne bolesti, čini njihovo liječenje utoliko složenijim i izazovnijim. Nužna je uključenost interdisciplinarnog tima, u prvom redu dijabetologa, neurologa, psihijatra, liječnika obiteljske medicine, kao i neposredne okoline u kojoj bolesnik živi.

S dijabetološke strane, uz dijabetičku prehranu, potrebno je provoditi redovitu tjelesnu aktivnost. Ciljani parametri dobre kontrole šećerne bolesti, poput glikiranog hemoglobina (HbAc), kao i glikemije u samokontroli, mogu se jako dobro regulirati uz primjerenu antidijabetičku terapiju, od koje lijekovi iz skupine SGLT-2 inhibitora i GLP-1 RA, osim glukoregulacijskih od dodatnih učinaka imaju i smanjenje tjelesne mase.

Rastuće epidemiološke brojke osoba sa šećernom bolesti i poremećajima spavanja, dodatno će nametnuti potrebu šireg preventivnog djelovanja odgoja šire populacije.  Prvenstveni cilj je provođenje uravnotežene prehrane od malih nogu. Također i redovite tjelesne aktivnosti, a sve više će se govoriti i o treniranju dobrog i kvalitetnog spavanja, zbog sve više prepoznatog rizika za najčešće metaboličke poremećaje.

Dodatne stručne savjete potražite na https://www.poliklinika-ps.hr/lijecnici/bozidar-peric/