Kad zasvira jesenski blues u duši: Kako se nositi sa simptomima depresije

Prelazak iz toplih, sunčanih dana u maglovitu i hladnu jesen ponekad zna biti težak. To pesbno teško pada onima koji pate od tzv. sezonskog afektivnog poremećaja (eng. Seasonal Affective Disorder, SAD). Riječ je o poremećaju koji je prvi opisao američki psihijatar Norman Rosenthal 1984. godine.

Znanstvenici su otkrili da dnevna svjetlost snažno utječe na naš cirkadijalni ritam te na proizvodnju nekih hormona. Tu se prvenstveno govori o melatoninu, odgovornom za uredan san, i serotoninu, “hormonu sreće” koji je povezan s raspoloženjem. Procjenjuje se da kod otprilike dva do tri posto odraslih Europljana takav jesenski blues poprima razmjere pravog psihijatrijskog poremećaja poznatog i kao sezonski afektivni poremećaj, a javljaju se i simptomi depresije.

Sezonski afektivni poremećaj i simptomi depresije

Često se prvi simptomi javljaju već u drugoj polovici rujna. Stanje se znatno pogoršava u siječnju i veljači, da bi oporavak uslijedio dolaskom proljeća. Tu govorimo o sljedećim teškim simptomima depresije:

• neprestano loše raspoloženje
• gubitak interesa, odnosno zadovoljstva u svakodnevnim aktivnostima
• manjak energije
• nesanica
• pretjerivanje u jelu (ili gladovanje)
• osjećaji krivnje ili očaja.

Da bi se sa sigurnošću postavila dijagnoza, pojavnost simptoma depresije mora odgovarati izmjeni godišnjih doba te se ponavljati barem dvije uzastopne godine. Zanimljivo je da su žene čak šest puta izloženije riziku razvoja sezonskog afektivnog poremećaja od muškaraca.

Kod nas, nažalost, još postoji snažan otpor prema odlasku psihijatru ili traženju stručnog savjeta psihoterapeuta. Čak nas je strah obratiti se liječniku obiteljske medicine zbog straha od “ludosti”, a posebno zbog toga što će okolina reći. Teško nam je čak i samima sebi priznati da nam jesen donosi duboku tugu. Međutim, i tako nešto “nenormalno” može biti normalno, utemeljeno na znanstvenim dokazima, a rješenje postoji. Ako su vam simptomi depresije teški, ne ustručavajte se bez odgode potražiti stručnu pomoć. No ako primjetite da vam jesen donosi samo umjerenu tugaljivost, primijenite nekoliko jednostavnih savjeta.

Jesenski blues ublažite snagom zagrljaja

Briga o sebi, svojim navikama i odnosima s drugima mogla bi biti dobar početak u popravljanju lošeg raspoloženja. Zdrava i kvalitetna prehrana te fizička aktivnost u kojoj ćete uživati preporučuju se te dokazano utječu i na raspoloženje. Izaberite onu fizičku aktivnost koja će vam goditi te biti u skladu s vašim zdravstvenim stanjem i kondicijom.

Šetnje prirodom posebno su blagotvorne, posebno u jesen kada su krošnje obojene toplim tonovima, a zrak je svjež i miriše na vlažnu zemlju. Možete se uputiti i u berbu kestena, a dobro društvo uvijek je dobrodošlo. Ponekad je najbolji prijatelj bolji i od najboljeg psihoterapeuta. Živimo u vremenu u kojem se kontakti u velikoj mjeri svode na poruke na ekranima. Iako je i to dio našeg društvenog života, ipak ne može zamijeniti snagu susreta uživo. Posebno ne može zamijeniti snagu dodira i zagrljaja koji vam je možda u ovom trenu najpotrebniji.

Terapija svjetlom

Nastojte se svakoga dana što više okružiti ljudima u čijem se društvu osjećate ugodno i s kojima volite razgovarati. To će vam pomoći da malo skrenete misli. Naviknite se svakodnevno raditi na podizanju svoga raspoloženja. Priuštite si tople kupke, izlete, hranu u kojoj iskreno uživate, pogledajte dobar film ili pročitajte knjigu, slušajte glazbu koju volite, igrajte se s djecom u hrpama lišća, pogledajte kazališnu predstavu…

I nemojte zaboraviti da je uzrok vaših problema manjak svjetla. Imate li mogućnosti, svakako se preporučuje terapija svjetlom koja se provodi posebnim rasvjetnim tijelima koja se mogu nabaviti i za upotrebu kod kuće. Iskoristite svaki sunčani dan za boravak na otvorenome ili barem prošetajte do posla. Iako se struja štedi, u sobi u kojoj boravite ne morate baš neprestano imati ugašeno svjetlo. Radi boljeg raspoloženja barem upalite svjetlo kad je jako oblačno, kad se sunce približi zapadu ili kad vas pritisne tjeskoba.

Nastojte održavati urednu higijenu sna koliko god je to moguće – odlaziti na počinak i buditi se otprilike u isto vrijeme. Ako vas muči nesanica, svakako potražite savjet liječnika. Iznimno je važno osigurati tijelu odmor. I smijte se što više – čitajte i slušajte viceve, pogledajte dobru komediju ili pročitajte duhovitu knjigu. Smijeh je odličan lijek.