Život bez kave: alergija i intolerancija na kofein

Malo je takvih planetarno popularnih napitaka kao što je kava. Milijarde ljudi uz šalicu tog toplog napitka započinje svoj dan, oslanjaju se na snagu koju daje kako bi prebrodili težak dan ili pak noćnu smjenu, a neki naprosto ne mogu zamisliti druženja bez šalice kave. „Idemo na kavu“ postao je sinonim za razgovore u dobrom društvu, bilo u nekom kafiću ili restoranu, čak i ako kava tom prigodom izostane.

Stoga ne treba čuditi što je kava ujedno i predmetom brojnih znanstvenih istraživanja, pa će tako Google tražilica radova izlistati više od 3,5 milijuna naslova, što znanstvenih radova, a što popularnih članaka i knjiga. A najveća moć kave leži u – kofeinu.

Iako je ovaj stimulans siguran za većinu ljudi, ipak ima i svoju tamnu stranu. Ona će se pokazati ako ga konzumirate u prevelikoj količini, u nezahvalnoj kombinaciji (poput one s alkoholom ili nekim lijekovima) ili pak ako imate intoleranciju, a možda čak i alergiju na kofein. Dakle, moguće je biti alergičan na kavu? Ma koliko to zvučalo nemoguće, odgovor je potvrdan. Alergija na kofein čak može ići toliko daleko da dovede do po život opasnog anafilaktičkog šoka.

No krenimo redom i najprije razjasnimo najprije što je kofein.

Kofein i njegovi učinci

Kofein je, dakle, stimulans koji čini ljude budnijima i usredotočenijima. Točnije, riječ je o prirodnom stimulansu koji utječe na naš mozak i središnji živčani sustav te tako postiže svoj učinak. Mnogi ljudi piju kavu tijekom radnog dana jer vjeruju da ih to čini produktivnijima.

Većina ljudi može sigurno popiti do 400 miligrama (mg) pouzdanog izvora kofeina dnevno, što je ekvivalent njegovoj količini u četiri šalice.

Simptomi intolerancije na kofein

Međutim, neki ljudi su osjetljivi na kofein, pa već kod puno manje doze mogu doživjeti:

• ubrzan rad srca,
• anksioznost,
• nervozu,
• glavobolje,
• probleme sa spavanjem,
• uznemiren želudac.

Kod tako osjetljivih osoba vjerojatno je riječ o nealergijskoj intoleranciji na hranu, točnije na kofein.

Kad spominjemo intoleranciju i alergiju, treba odmah naglasiti da nije riječ o istoznačnicama, odnosno ta dva stanja se razlikuju. Naime, alergija na hranu nastaje kada imunosni sustav reagira na neku hranu, namirnicu ili sastojak koji je obično bezopasan. Intolerancija na hranu se pak javlja kada tijelo ima kemijsku reakciju na određenu hranu ili piće, odnosno probavni sustav nije u stanju probaviti ili apsorbirati unesene sastojke hrane.

Simptomi alergije na kofein

Alergije na kofein su rijetke, a simptomi alergije su ozbiljniji od simptoma intolerancije.

Simptomi alergije na kofein uključuju:

• koprivnjaču, odnosno osip koji svrbi i sastoji se od mnogih crvenih „kvržica“,
• oticanje usana i jezika,
• svrbež usta, usana i jezika.

Ako osoba ima alergiju na kofein, ovi se simptomi mogu pojaviti unutar sat vremena nakon konzumiranja kofeina.

Neki ljudi mogu doživjeti ozbiljnu alergijsku reakciju kao odgovor na kofein, a koja se naziva anafilaktički šok. Ipak, važno je naglasiti da je ta pojava vrlo rijetka.

Simptomi anafilaktičkog šoka mogu uključivati:

• ozbiljno oticanje lica, uključujući oči, usne, lice i jezik,
• poteškoće s disanjem zbog otoka lica,
• probleme s govorom,
• teško disanje,
• kašalj,
• mučninu, bol u trbuhu ili povraćanje,
• ubrzan rad srca,
• vrtoglavicu.

Uzroci alergije i intolerancije na kofein

Kofein na različite načine utječe na različite ljude. Učinci koje kofein ima na tijelo osobe koja je na njega alergična, nisu isti kao kod nekoga tko ne podnosi kofein.

Kada osoba konzumira kofein, on se iz crijeva apsorbira u krvotok. Tada može utjecati na rad različitih organa. U mozgu, kofein blokira učinke „kemijskih glasnika“ koji obično čine osobu pospanom. Također, može povećati razinu adrenalina u krvi, što čini mozak i tijelo budnijima.

Kod ljudi koji pate od intolerancije na kofein, navala adrenalina iz kofeina može izazvati simptome. Nasuprot tome, osoba s alergijom na kofein ima simptome koji su uzrokovani alergijskom reakcijom, odnosno imunološkim odgovorom, a ne adrenalinom.

Što uzrokuje simptome alergijske reakcije na kofein?

Tijelo osobe koja je alergična na kofein tretira ga kao da je napadač te proizvodi antitijelo koje se zove imunoglobulin E (IgE). Antitijela potiču stanice da otpuštaju histamin kako bi pokušale isprati molekule koje su pogrešno „proglašene“ štetnima.

Te se molekule nazivaju alergenima, u ovom slučaju govorimo o kofeinu. To rezultira upalom koja može dovesti do osipa, svrbeža i oteklina.

Zašto dolazi do alergijske reakcije na kofein?

Kao što sugerira jedna studija iz 2014. g., smatra se da je različita reakcija ljudi na kofein povezana s genetikom. Međutim, nije u potpunosti razjašnjeno što točno tjera tijela nekih ljudi da tretiraju kofein kao alergen.

Jedno je istraživanje sugeriralo da bi prašina koja dolazi sa zrna kave prije njezina prženja, mogla djelovati kao alergen. Daljnja studija iz 2017. g. sugerira da vrsta plijesni na zrnu kave može biti uzrok alergije.

Dijagnoza alergije na kofein

Kao i kod drugih alergija, liječnik može napraviti kožni test kako bi dijagnosticirao alergiju na kofein.

Liječnik će staviti malu količinu alergena na nečiju ruku i pratiti reakciju kože. Ako se pojavi osip, to može upućivati na alergiju.

Liječenje alergije na kofein

Ako osoba doživi alergijsku reakciju nakon konzumiranja kofeina, antihistaminici mogu pomoći u smanjenju svrbeža, oteklina ili koprivnjače. U slučaju alergijske reakcije savjet potražite od vašeg liječnika ili ljekarnika.

U vrlo rijetkim slučajevima, alergija na kofein može izazvati anafilaktički šok koji se može liječiti injekcijom epinefrina. Osobe s teškim alergijama često nose poseban mali uređaj u obliku olovke, odnosno autoinjektor za primjenu ovog lijeka.

Ako osoba pokazuje znakove anafilaktičkog šoka, odmah kontaktirajte hitnu pomoć.

Mjere prevencije

Nažalost, kao i kod svih alergija kod kojih se savjetuje izbjegavanje alergena, isti savjet vrijedi i za kofein – u slučaju alergije (pa i intolerancije) trebali biste izbjegavati sve namirnice koje sadrže kofein, od kave, čaja, čokolade, pa do energetskih pića.

Svakako treba čitati i deklaracije na proizvodima kako biste bili sigurni da kofein nije na popisu sastojaka.

A što je s apstinencijskom krizom?

Ako ste tek nedavno otkrili da vam tegobe izaziva kofein te se morate odreći kave, može se dogoditi da taj zadatak i neće biti tako jednostavan. Činjenica je da o kofeinu možemo postati ovisni. Iako se ta ovisnost ne može usporediti s, primjerice, ovisnošću o alkoholu, prestanak njegove konzumacije može izazvati simptome ustezanja. Oni mogu uključivati:

• drhtanje,
• glavobolje,
• razdražljivost,
• umor.

No dobra je vijest da nakon samo tjedan dana neuzimanja kofeina, simptomi ustezanja obično prolaze.

Ako pokušavate izbaciti kofein s jelovnika, možda ćete morati pronaći druge načine da ostanete budni. Sljedeći savjeti bi vam mogli pomoći:

• dok radite za računalom, svakako odvajajte vrijeme za pauze,
• izađite u šetnju tijekom pauze za ručak,
• vježbajte,

• povećajte unos vode,
• dovoljno spavajte,
• jedite zdravo.

Kofein ipak nije jedini izvor energije i užitka

Iako vam je možda teško zamisliti život bez kave, mogli biste to prihvatiti kao priliku da se okrenete zdravijim alternativama kojih danas ima na pretek. Tako bi vam potrebnu dozu energije mogli pružiti zeleni sokovi, a možda će vaše kućanstvo uskoro biti nezamislivo bez maca praha ili pak egzotične guarane koji značajno podižu raspoloženje. S druge strane, ako vam baš nedostaje okus, solidnu utjehu može pružiti i kava bez kofeina. 

Treba ipak znati da su izvori energije svuda oko nas, a da kod kave postoji i ta „psihička ovisnost“ koja je često izazvana našim vjerovanjem da bez kave ne možemo, a ne činjenicom. Otvorite se stoga novim prilikama i okusima – svijet bez kave ipak nije tako sumoran kako ga možda trenutno zamišljate.

Korišteni izvori: Medical News Today, Healthline