Prehrana kod osoba s križnim alergijskim reakcijama

Alergija predstavlja prekomjernu reakciju organizma na jednu ili više tvari iz okoliša koje su inače potpuno neškodljive. Tvari koje izazivaju alergijsku reakciju nazivamo alergenima, a najčešće su to peludi biljaka i to trava, korova i drveća, zatim kućna prašina koja sadrži grinje, životinjske dlake i perje, a tu su i plijesni, neke namirnice, lijekovi, insekti i lateks.

Za pojavu alergije odgovorni su genetsko naslijeđe te specifični okolišni čimbenici poput urbanih sredina, zagađenja, primjene antibiotika i promjena crijevne mikrobiote. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća učestalost alergija se je značajno povećala u zapadnom svijetu, a posebice kod djece, te se u nekim zemljama učestalost kreće između 20 i 30%.

Među alergijskim bolestima najčešći su sezonski alergijski rinitis (peludna groznica, polenoza) te cjelogodišnji alergijski rinitis (uzrokuju ga grinje kućne prašine i spore plijesni). Po učestalosti slijede alergijske reakcije na različite sastojke hrane (prehrambene namirnice, aditivi, konzervansi, prehrambene boje) koje se najčešće očituju kožnim simptomima, kao što su urtikarija ili alergijski dermatitis (neurodermitis). Neprestana bitka s alergijama na pelud drveća, trava i korova može biti vrlo izazovna i zamorna, a slično je i u slučaju prehrambenih alergija. No, da bi priča bila još kompliciranija, alergičarima u sezoni alergija prijeti još jedna opasnost, a to je križna alergija.

Što je to križna alergijska reakcija?

Iako su alergije na pelud i alergije na hranu u osnovi dva odvojena fenomena, kod prilično velikog postotka alergičara mogu biti povezane. Pojmovi „križna reakcija“, „oralni alergijski sindrom“, „sindrom alergije na pelud i hranu“ te „kontaktna urtikarija orofarinksa“ koriste se kada želimo opisati pojavu blage alergijske reakcije ograničene na sluznicu usne šupljine i ždrijela uzrokovanu konzumacijom određenog svježeg voća, povrća i začina u osoba preosjetljivih na peludne alergene.

Jednostavnije rečeno, križna reakcija je uzrok zašto, primjerice, osobe alergične na pelud breze osjete svrbež u ustima dok jedu jabuku u vrijeme kad je koncentracija peludi breze u zraku povećana. Razlog toj reakciji su proteini koji su strukturno toliko slični među različitim biljkama i namirnicama da imunološki sustav ne može prepoznati razliku između, primjerice, peludi breze i kore jabuke. Tada antitijela koja reagiraju na „standardni“ alergen (pelud) reagiraju na posve drugi (hranu) uzrokujući dobro poznate simptome alergije.

Smatra se da se križne reakcije javljaju kod 47 do 70% odraslih osoba s alergijom na pelud. Tako, primjerice, 50% do 90% osoba alergičnih na pelud breze ima simptome križne reakcije kada konzumiraju svježu jabuku, mrkvu, lješnjak i celer.

Simptomi križnih reakcija

Simptomi križnih reakcija javljaju se u alergičara u razdobljima kad se aktiviraju alergije na inhalatorne alergene, odnosno u vrijeme kad je koncentracija peludi visoka. Simptomi su ograničeni na sluznicu usne šupljine, a javljaju se: svrbež, peckanje i oticanje usnica, jezika, nepca i ždrijela koji nastupaju naglo, a ponekad uz svrbež u ušima i grlu.

Reakcije se javljaju gotovo isključivo uslijed konzumacije sirovog voća i povrća, dok termički obrađene namirnice uglavnom ne izazivaju reakcije jer se struktura proteina mijenja pod utjecajem temperature. Osim na termičku obradu, alergeni iz hrane osjetljivi su i na želučanu kiselinu te probavne enzime. Stoga i uzrokuju simptome u usnoj šupljini i gornjem dijelu probavnog sustava, dok su sustavne reakcije izuzetno rijetke.

Najčešći „alergeni“ parovi

Procjenjuje se da oko 10% pučanstva pati od križnih reakcija, a najčešći uzročnici neugodnih reakcija su voće, povrće, orašasti plodovi, sjemenke pa čak i začini koji svi redom dijele slične potencijalno alergene proteine s peludi drveća, trava i korova. 

Ipak, neke su vrste voća i povrća iz iste porodice „aktivnije“ od drugih. Jabuke, na primjer, češće izazivaju reakciju nego što to čine kruške, a trešnje i breskve su po tom pitanju znatno „problematičnije“ nego što su to marelice i šljive.

Da bi priča bila još kompliciranija, i unutar iste vrste voća postoje razlike među sortama. Studije tako na primjeru jabuke pokazuju da zlatni delišes ima znatno viši udio alergenih proteina, nego što to ima sorta Santana.

Najčešće križne reakcije između peludi i namirnice su:

• Breza: jabuka, marelica, banana, trešnja, kivi, naranča, kruška, breskva, šljiva, jagoda, lješnjak, kikiriki, orah, badem, avokado, mrkva, krumpir, soja, špinat, peršin, celer
• Lijeska: jabuka, kruška, breskva, trešnja, badem, lješnjak, celer, peršin
• Trave: jabuka, marelica, trešnja, kivi, lubenica, naranča, breskva, šljiva, mrkva, celer, kukuruz, rajčica, raž, pšenica
• Ambrozija: banana, kamilica, dinja, lubenica, krastavac, tikvica, bundeva
• Crni pelin: jabuka, kamilica, lješnjak, dinja, lubenica, mrkva, celer, krastavci, artičoka, estragon, paprika, rajčica, krumpir, zeleni i crni papar
• Crkvina: trešnja, dinja

Savjeti koji mogu pomoći

Križne reakcije su uistinu neugodne, no rijetko eskaliraju do razine anafilaktičkog šoka koji bi mogao ugroziti život.

Ipak, postoje mjere koje svatko s križnim reakcijama (uz standardne mjere obrane od alergije na pelud) može poduzeti kako bi umanjio svoj rizik od opasnih alergijskih reakcija.

• U slučaju dokazane križne reakcije izbjegavajte sporne namirnice.
• Konzumirajte kuhano, pirjano ili pečeno voće i povrće jer se termičkom obradom gube učinci križne alergije.
• Izbjegavajte sporne namirnice u cjelovitom obliku – sjeckanjem, ribanjem ili pak cijeđenjem soka smanjit će se alergeni potencijal.
• Obrada namirnice u mikrovalnoj pećnici također može pomoći.
• Izbjegavajte alkohol i intenzivnu tjelovježbu jer mogu intenzivirati simptome križne reakcije.