Čest oblik alergijskog rinitisa: Pozdrav proljeću uz peludnu hunjavicu

Alergija na pelud ili peludna hunjavica najčešći je oblik alergije, odnosno jedan od oblika alergijskog rinitisa te je ima svaki deseti čovjek. Prepoznaje se po karakterističnim simptomima kao što su svrbež i suzenje očiju, kihanje i vodeni iscjedak iz nosa. Često počinje kao alergija na pelud trava, a kasnije se može javiti i na pelud stabala i korova. Javlja se u proljeće i ljeto kada je polinacija prisutna.

Polen ili peludna zrnca lagana su te se nošena vjetrom mogu prenijeti na udaljenost od 100 kilometara. Najveći dio polena, oko 90%, ostaje na mjestu otpuštanja. U većim naseljima i gradovima zbog posebnih mikroklimatskih uvjeta polenska zrnca su najgušća u sloju zraka do 10 metara od tla. Uz povoljne meteorološke uvjete, toplo i suho vrijeme (30 do 40% vlage) te uz visoki tlak zraka oslobađaju se velike količine polena.

Važnost polenskih kalendara

Vrijeme pojave simptoma pomaže u otkrivanju pravog uzročnika, kao i polenski kalendari koji nastaju nakon višegodišnjih promatranja i polenske produkcije na stalnim postajama. Oni predviđaju početak polinacije, njezino trajanje s pogreškom od +/- 15 dana, što ovisi o meteorološkim uvjetima. Pomoću polenskih kalendara svaki bolesnik može doznati kada je najizraženija cvatnja pojedine biljke.

U Hrvatskoj postoje dva vegetacijska pojasa:

• kontinentalni s cvatnjom lijeske u veljači, breze u ožujku i travnju, trava u svibnju i lipnju te korova u srpnju, kolovozu i rujnu
• primorski s cvatnjom masline, crnog bora i čempresa u veljači i ožujku, trava u travnju i svibnju te korova (crkvina) cijele godine.

Prednosti hiposenzibilizacije

Alergija nije izlječiva, ali postoje metode u liječenju kojima se alergijski odgovor može smanjiti te tako prorijediti simptome i smanjiti potrebu za antialergijskim preparatima.

Hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija jedini je oblik terapije koji imunosni sustav na dulje može povesti u pravom smjeru. Tijekom te terapije se u duljem razdoblju (u trajanju od tri godine) u pravilnim razmacima potkožno injicira ili u obliku kapi uzima pod jezik određena koncentracija alergena.

Najveća prednost je što u terapijskom razdoblju dolazi do znatnog poboljšanja ili čak nestanka alergijskih simptoma. I nakon provedene terapije održava se rezultat, što znači da je potrebno manje pomoćnih lijekova ili neko vrijeme i nisu potrebni. Tom je terapijom moguće zaustaviti ili barem odgoditi razvitak alergijske astme. Smatra se da čak 40 do 50% osoba koje imaju alergijski rinitis, imaju i astmu koja često nije na vrijeme prepoznata.

Uspjeh ove terapije bolji je kod osoba koje su alergične na jedan ili najviše na dva alergena. Ako se alergološkim kožnim testom dokaže alergija na neki od inhalacijskih alergena (grinja, pelud trava, pelud stabala, pelud korova, dlaka životinja, plijesni i žohar), neophodno je učiniti imunosnu obradu (IgE i specifični IgE ili RAST na pojedini alergen) kojom se detaljno utvrdi mogućnost i potreba za hiposenzibilizacijom.

Učinkovita je hiposenzibilizacija na jedan ili najviše dva alergena koja su prema imunosnom testu najviše pozitivna te izazivaju nadražaj vanjskih sluznica (nosa, očiju) ili su uzrok sezonske astme.  

Liječenje peludne hunjavice

Zaštita vanjskih sluznica od alergena moguća je pomoću topičkih kortikosteroida koji se direktno uštrcavaju u nos ili kapaju u oči. U slučaju da ova zaštita nije dovoljna, upotrebljavaju se preparati antihistaminika ili antileukotrijeni. Moguća je upotreba kromolina koji nisu dostupni na našem tržištu.

Liječenje peludne hunjavice treba početi na vrijeme, najmanje 15 dana prije početka polinacije te treba trajati do njezina kraja. Preporučuje se pratiti izvješća o aktivnosti polena, koja su sadržana u bioprognozi.

Mjere samopomoći

• osobe alergične na polen trebaju nositi masku pri izlasku iz kuće
• preporučuje se i pranje kose svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima
• izbjegavajte provjetravanje prostorija i boravak u prirodi kada je koncentracija  peludi najveća
• kondicioniranje zraka može biti korisno ako se uređaji dobro održavaju i redovito im se mijenjaju filtri.

Povezane alergije

Postoji i tzv. unakrižna reakcija između alergije na peludi te pojedinog voća i povrća. Povezuje se alergija na pelud breze s alergijom na jabuku, lješnjak, mrkvu, krumpir, kivi, celer, trešnju, krušku. Alergija na pelud trava s alergijom na krumpir, rajčicu, lubenicu, kivi i kikiriki. Alergija na ambroziju s alergijom na dinju, bananu i lubenicu. Alergija na pelin s alergijom na celer, mrkvu, peršin i komorač.