Peludna alergija: Prepoznajte simptome i pomozite si na vrijeme

Alergija na pelud ili peludna hunjavica najčešći je oblik alergije i od nje pati svaki deseti čovjek. Karakteristični simptomi su svrbež i suzenje očiju, kihanje te vodeni iscjedak iz nosa

Alergija je, općenito govoreći, promijenjena reakcijska sposobnost organizma na strane tvari, odnosno alergene. Protutijela u našem organizmu koja su odgovorna za nastanak alergijske reakcije pripadaju skupini imunoglobulina E (IgE). Alergije se mogu manifestirati na koži, vanjskim sluznicama (oči i nos) i sluznici dišnih putova.

U svijetu se kod jednog od sedmero djece javlja astma, a astma kod 80% oboljelih počinje prije pete godine i prouzročena je alergijom

Za osobe s povišenim vrijednostima IgE antitijela kažemo da su atopičari. Za naše alergije mogu biti “zaslužni” roditelji, primjerice pušenje majke u trudnoći povećava sklonost alergijama djeteta. Ako je jedan roditelj atopičar, rizik od pojave atopije u djece povećan je 30 posto, a kod oba roditelja atopičara rizik se povećava za čak 80 posto. Recimo i to da majke češće svoju sklonost alergiji prenose na sinove.

Astma je česta kod djece

Alergijske bolesti u cijelom svijetu su u porastu. Danas već više od 30% stanovništva, od toga 25% mladih, ima neku od alergija Čini se da je porast alergija uvjetovan boljom dijagnostikom i poboljšanjem svijesti o alergijama, većim onečišćenjem zraka, kao i izlaganjem alergenima u ranijoj životnoj dobi  (grinje i kućni ljubimci). Veća pojavnost alergija među visokoobrazovanim roditeljima objašnjava se pak “higijenskom hipotezom” koja objašnjava pojavu alergija kod djece koja žive u sterilnim uvjetima. Naime, takva djeca ne dolaze u kontakt s dovoljnim brojem patogenih bakterija i virusa pa nemaju razvijen imunosni sustav obrane. Treba znati i to da se u svijetu kod jednog od sedmero djece javlja astma, a astma kod 80% oboljelih počinje prije pete godine i prouzročena je alergijom.

>>Meduza, vlasulja i riba pauk imaju jednu zajedničku karakteristiku – ako smo njihova meta, u organizam nam je ušao termolabilni otrov, odnosno otrov koji se deaktivira u dodiru s povišenom temperaturom. Kliknite i doznajte kako se zaštititi od opasnosti iz morskih dubina<<

Alergija na pelud ili peludna hunjavica najčešći je oblik alergije i od nje pati svaki deseti čovjek. Karakteristični simptomi su svrbež i suzenje očiju, kihanje i vodeni iscjedak iz nosa. Često počinje kao alergija na pelud trava, a kasnije se može javiti i na pelud stabala i korova. Javlja se u proljeće i ljeto kada je prisutna polinacija. Polen ili peludna zrnca su lagana te se nošena vjetrom mogu prenijeti na udaljenost od 100 kilometara. Najveći dio polena, oko 90%, ostaje na mjestu otpuštanja.

Toplo, suho i puno polena

U većim naseljima i gradovima zbog posebnih mikroklimatskih uvjeta polenska zrnca su najgušća u sloju zraka do 10 metara od tla. Uz povoljne meteorološke uvjete, toplo i suho vrijeme (30 – 40% vlage) te uz visok tlak zraka, oslobađaju se velike količine polena. Osobe alergične na polen trebaju nositi masku pri izlasku iz kuće. Preporučuje se i pranje kose svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima. Vrijeme pojave simptoma pomaže u otkrivanju pravog uzročnika, kao i polenski kalendari koji predviđaju početak polinacije i njezino trajanje s pogreškom od +/- 15 dana, što ovisi o meteorološkim uvjetima.

Pomoću polenskih kalendara svaki bolesnik može doznati kada je najizraženija cvatnja pojedine biljke. U našem podneblju razlikujemo vegetaciju kontinentalnog i primorskog pojasa. U kontinentalnom pojasu prekid polinacije je zimi, a tijekom ljeta i visokih temperatura se snižava broj polenskih zrnaca. U velikim gradovima ovog pojasa, zbog lokalno povišene temperature, cijele godine nalazimo polen u zraku. Maksimum polinacije je od polovice travnja do polovice lipnja, kada cvatu breza, trave i hrastovi, te od polovice kolovoza do polovice rujna, kada cvate korov. Za primorski pojas utvrđeno je da je maksimum polinacije prije proljeća i u rano proljeće (čempres, dalmatinski bor i maslina) te krajem ljeta i početkom jeseni, kada je izražena cvatnja korova i nekih trava. U Hrvatskoj su za liječenje polenoza najpovoljnija područja Istre, Gorskog kotara, južnodalmatinskih planina te otoka.

>>Ambrozija je iznimno invazivni korov koji se velikom brzinom širi se Europom, pa tako i Hrvatskom, a zbog njezine peludi se pojavljuje alergija koja preosjetljivim osobama ozbiljno ugrožava zdravlje. Kliknite i doznajte što učiniti<<

Alergija nije izlječiva

Alergija nije izlječiva, ali postoje metode u liječenju kojima se alergijski odgovor može smanjiti te tako prorijediti simptome i smanjiti potrebu za antialergijskim preparatima. Hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija jedini je oblik terapije koji dulje može imunosni sustav povesti u pravom smjeru. Tijekom terapije se u duljem razdoblju (tijekom tri godine) u pravilnim razmacima potkožno injicira ili u obliku kapi uzima pod jezik određena koncentracija alergena. Najveća je prednost što u terapijskom razdoblju dolazi do znatnog poboljšanja ili čak nestanka alergijskih simptoma, a nakon provedene terapije održava se rezultat, što znači da je potrebno manje pomoćnih lijekova ili ih neko vrijeme i ne treba uzimati.

Tom je terapijom moguće zaustaviti ili barem odgoditi razvitak alergijske astme, a rezultat je bolji kod osoba koje su alergične na jedan ili najviše dva alergena. Smatra se da je kod čak 40 – 50% osoba koje imaju alergijski rinitis imaju, a prisutna i astma, koja često nije na vrijeme prepoznata. Zaštita vanjskih sluznica od alergena moguća je pomoću topičkih kortikosteroida koji se izravno uštrcavaju u nos ili kapaju u oči. Ako takva zaštita nije dovoljna, upotrebljavaju se preparati antihistaminika ili antileukotrijeni. Moguća je upotreba kromolina koji nisu dostupni na našem tržištu. Liječenje peludne hunjavice treba početi na vrijeme, najmanje 15 dana prije početka polinacije, te treba trajati do kraja polinacije. Preporučuje se pratiti izvješća o aktivnosti polena koja su sadržana u bioprognozi.