I oko može biti alergično: Mjere samopomoći kod alergijskog konjunktivitisa

Proljeće je godišnje doba u kojem možda najčešće spominjemo riječ alergija. Prema procjenama, od alergije pati oko 20 posto svjetske populacije, a zanimljivo je znati da je među njima najmanje 20 posto onih koji pate od očnih alergija. Kao što je dobro poznato, alergija je pretjerana reakcija našeg obrambenog mehanizma na bezopasne strane tvari ili alergene koje organizam doživljava kao nepoželjne.

Kada je riječ o alergijskoj reakciji na oku, ona najčešće zahvaća konjunktivu, odnosno prozirnu sluznicu koja oblaže očnu kuglu i unutarnju stranu vjeđa. Poznatija je pod nazivom alergijski konjunktivitis.

Postoje različiti sezonski, kao i trajni alergeni koji su odgovorni za alergijske reakcije. Ako je riječ o sezonskim alergenima poput peludi drveća, trave, korova nošenog zrakom, prirodne plijesni, tada govorimo o sezonskom konjunktivitisu. Trajni alergeni, među koje ubrajamo grinje, kućnu plijesan, perje, žohare i životinjsku dlaku, odgovorni su za kronični konjunktivitis.

Alergijsku reakciju kod preosjetljivih osoba mogu izazvati i kozmetički preparati, očne kapljice, tekućina za kontaktne leće i slično pa se javlja kontaktni konjunktivitis. Ako pak zahvaća i kožu vjeđa pa one postanu otečene i crvene te se prhutaju nakon akutne faze, znamo da imamo posla s kontaktnim dermatokonjunktivitisom.

No to nije sve jer konjunktivitis može biti izazvan i virusnom i bakterijskom infekcijom. U tom slučaju simptomi su slični alergijskom konjunktivitisu: crvenilo oka, osjećaj pijeska u očima, svrbež, peckanje, pojačano suzenje, curenje iz jednog ili oba oka, otečene su spojnica i vjeđe.

Mjere samopomoći

Kod blagih simptoma nije potrebno farmakološko liječenje. Izbjegavanje i kontrola izloženosti alergenima mogu znatno smanjiti znakove i simptome, a to će nekim bolesnicima biti dovoljno pa neće imati potrebe za uzimanjem lijekova.

Primarni je cilj prevencija bolesti, ne samo terapija. Tako prva linija liječenja očnih alergija uključuje izbjegavanje poznatih alergena, ispiranje fiziološkom otopinom, izbjegavanje trljanja očiju te terapiju oblozima hladnom vodom ili fiziološkom otopinom i očnim lubrikantima bez konzervansa. Lubrikanti razrjeđuju i ispiru alergene koji mogu doći u kontakt s očnom površinom, a osim toga, stvaraju prepreku onemogućavajući da do kontakta uopće dođe.

Donosimo vam nekoliko savjeta kojih biste se trebali pridržavati:

• ostanite u zatvorenom prostoru, 
• držite prozore zatvorenima, 
• izbjegavajte košenje trave po vjetrovitom vremenu i kod visoke koncentracije peludi
• izbjegavajte boravak blizu svježe pokošene trave u vrijeme vršne sezone peludi
• izbjegavajte i vlažna područja jer su ona potencijalna uzgajališta plijesni 
• kućne ljubimce držite izvan spavaonica jer njihovo krzno skuplja alergene
• očne lubrikante bez konzervansa čuvajte u hladnjaku jer oni zajedno s hladnim oblozima sužavaju krvne žile, čime se sprečava oticanje konjunktive i očnih vjeđa.

Kad nefarmakološko liječenje ne dovede do odgovarajućeg olakšanja, sljedeća je mogućnost prepisivanje antialergijskih lijekova.

Lijekovi izbora

Liječenje očnih alergija ovisi o težini alergijske manifestacije i vrsti očne alergije. Dvije su glavne skupine lijekova: protuupalni i antialergijski lijekovi. U antialergijske lijekove ubrajamo antihistaminike, kombinaciju s vazokonstriktorima, stabilizatore mastocita, nesteroidne upalne lijekove, kortikosteroide i kombinacije svega navedenoga. Osim lijekova, savjetuje se korištenje i navedenih nefarmakoloških metoda koje će djelovati blagotvorno.

Antihistaminici koji se uzimaju na usta u liječenju očnih alergija obično se ne smatraju toliko učinkovitima kao površinski primijenjeni, lokalni lijekovi. Peroralni antihistaminici mogu dovesti do smanjenja suznog filma i suhoće očiju pa je uz njih uputno uzimati očne lubrikante bez konzervansa.

Što ako nosim leće?

Nosite li kontaktne leće, kod blagih i umjerenim simptoma sezonskog alergijskog konjunktivitisa trebalo bi koristiti jednom do dva puta na dan dozirane antialergijske farmaceutske pripravke uz već spomenuto stavljanje hladnih obloga te masažu vjeđa uz dodatak lubrikanata (umjetnih suza).

Kod teže kliničke slike treba izbjegavati nošenje kontaktnih leća do povlačenja aktivne alergijske manifestacije. Ne preporučuje se trljanje očiju kako bi se izbjeglo pogoršanje upale.

Danas postoje jednodnevne kontaktne leće koje isključuju korištenje proizvoda za čišćenje leća, čime se isključuje ili svodi na minimum izloženost alergenima ili iritansima. Te se leće smatraju najboljom alternativom za one koji pate od alergije. Trenutačni stav oftalmologa jest da je, uz optimalan izbor tipa leća i raspored nošenja te po potrebi uz lijekove, nošenje kontaktnih leća moguće tijekom sezone alergija, osim u najtežim slučajevima.