Nutritivne alergije: Izazovi u prehrani mališana alergičnih na hranu

Poznato je da je probavni sustav najveći imunosni organ u tijelu, ima najveću površinu izloženu vanjskoj okolini i svakodnevno se suočava s brojnim antigenima. Posjeduje izvanrednu sposobnost razlikovanja štetnog od bezopasnog. Tako imunosni sustav crijeva reagira na patogene mikroorganizme, a istodobno ne reagira na antigene iz hrane te normalnu crijevnu mikrofloru. Usprkos velikom broju i raznolikosti bjelančevina kojima je probavni trakt izložen, samo neke osobe razviju alergiju na hranu.

Alergijska reakcija na hranu je imunosna reakcija na pojedini sastojak hrane koji organizam pogrešno prepoznaje kao štetan. Alergijske reakcije na hranu mogu se javiti dosta rano, već u dojenačkoj dobi, kod novorođenčeta i dojenčeta zbog razvojne nezrelosti različitih komponenti crijevne barijere i imunosnog sustava.

Mlijeko je najčešći „krivac“

Najčešće namirnice koje izazivaju alergiju su kravlje mlijeko, jaja, kikiriki, soja, pšenično brašno, orašasti plodovi (najčešće lješnjak), ribe i školjkaši. No alergiju mogu izazvati i sve ostale namirnice – voće, povrće, konzervansi iz hrane i drugo, pri čemu je kravlje mlijeko najčešći alergen u dojenačkoj dobi.

Osim pojave alergijske reakcije na jednu namirnicu, postoje tzv. multiple intolerancije hrane, odnosno kad više različitih namirnica izaziva alergijske reakcije.

U slučaju pojave alergijske reakcije na određenu namirnicu jedini način liječenja jest njezino isključivanje iz prehrane. U praksi je to vrlo zahtjevan proces, no posebno je teško isključivanje više namirnica. U slučaju da su neke od njih nužne za rast i razvoj,  treba ih odgovarajuće zamijeniti. Često su alergije na pojedine namirnice unakrsne. Tako se, primjerice, kod alergije na kravlje mlijeko često pojavljuje i alergija na soju, kao i na kozje mlijeko.

O nadoknadi brinu pedijatri

Učestalost preosjetljivosti na hranu najveća je kod djece, a kasnije se smanjuje. No alergijske reakcije općenito, pa tako i nutritivne, posljednjih su desetljeća u porastu.

Alergija na bjelančevine kravljeg mlijeka manifestira se najčešće atopijskim dermatitisom, povraćanjem ili proljevom, no može doći i do tvrdokornog zatvora. Često su prisutni respiratorni simptomi kao što su kašalj, hripanje ili bronhitis koji se mogu pojavljivati pojedinačno ili više njih udruženo. Dijagnozu i liječenje alergije na kravlje mlijeko mora postaviti liječnik.                           

Osim eliminacije kravljeg mlijeka i svih namirnica čija je on baza, radi osiguranja normalnog rasta i razvoja dojenčeta u prehranu se mora uvesti pripravak kod kojeg su proteini kravljeg mlijeka razgrađeni hidrolizom do vrlo malih dipeptida ili tripeptida uz minimalnu prisutnost većih peptida. To su takozvani ekstenzivni hidrolizati, a njihov alergeni potencijal je jako smanjen.

Postoje i pripravci na bazi čistih aminokiselina koji su potpuno sigurni jer nemaju alergeni potencijal. Te dojenačke pripravke propisuju pedijatri i mogu se dobiti na recept u ljekarnama.

Alergije i nakon treće godine

Alergija na kravlje mlijeko javlja se kod otprilike dva do pet posto dojenčadi, a posljedično može izazvati anemiju i zastoj u rastu. Nakon prve godine pojavnost alergije na kravlje mlijeko opada. Nekada je alergija na kravlje mlijeko nakon treće godine bila rijetkost, ali u posljednjem desetljeću se njezina pojavnost produljila sve do polaska u školu, pa i kasnije. Novije su studije pokazale da alergija na kravlje mlijeko može biti prisutna i kod do 50 posto djece u dobi od jedne do pet godina, a kod djece do 10 godina do 44 posto.

Kad je riječ o djeci kod koje je i dalje prisutna alergijska reakcija na kravlje mlijeko ili je ta alergija prepoznata tek kasnije, treba imati na umu da dojenački pripravci nisu nutritivno prilagođeni djeci te nisu dostatni za njihov rast i razvoj.

To je osobito važno kod djece s multiplom intolerancijom hrane kod koje iz prehrane treba izbaciti velik broj namirnica pa je nužno nadoknaditi sve izbačene nutrijente, mikronutrijente i kalorije koje su bitne za njihov rast i razvoj. Iznimno je važno da se umjesto kravljeg mlijeka uvede pripravak nutritivno prilagođen toj dobi.

Biljne zamjene nisu dovoljne

Često se umjesto kravljeg mlijeka uvode biljne zamjene kao što je, primjerice, rižino ili bademovo „mlijeko“, no one ne mogu biti kvalitetna zamjena za kravlje mlijeko nego samo dodatak prehrani.