Njezina je sezona: loše, ali i dobre strane ambrozije

Ambrozija potječe iz Sjeverne Amerike. U Europu je dospjela krajem 18. stoljeća kada je prenesena sa sjemenom djeteline. Ime nosi po „hrani bogova“ koja je davala mladost i besmrtnost grčkim bogovima na Olimpu. Izuzetno je invazivna i gotovo neuništiva. Stvara veliku količinu sitnog sjemena koje ostaje klijavo 40 godina. U poljoprivredi je opasan korov jer uzgajanim kulturama krade hraniva i vlagu.

Agresivan korov i alergen

Ova jednogodišnja biljka uglavnom naraste oko jedan metar. Ovisno o uvjetima, biljka ambrozije može biti visoka od 30 do 200 cm i više. Vretenasti korijen prodire duboko ispod zemlje. U istraživanjima je otkriveno da njezin korijen može rasti četiri metra u dubinu zemlje. Stablo je uspravno, razgranato i na presjeku četverokutno. Listovi su usječeni. Gornja strana listova je tamnozelena, dok je donja svijetlozelena. Cvjeta od srpnja do kraja rujna, a duguljasta cvast se sastoji od mnoštva cvjetića.

Razmnožava se sjemenom koje je veoma sitno. Tisuću sjemenki je teško 2,5 g, a dozrijevaju tijekom kolovoza, rujna i listopada. Jedna biljka može stvoriti 10.000 sjemenki, a biljke koje se razvijaju u povoljnim uvjetima i 60.000.

Sjeme ambrozije klija tijekom proljeća. Mlade biljke rastu vrlo brzo, a za svoj rast troše velike količine biljnih hraniva i vlage iz zemljišta. Od nje stradaju brojne kulture, jer potiskuje druge biljne vrste. Posebno su na prisustvo ambrozije osjetljive žitarice, suncokret, mahunarke, heljda i razno povrće.

Ambroziju odlikuje visok sadržaj gorkih eteričnih ulja zbog kojih je stoka izbjegava jesti. Kvaliteta krmnih hraniva se smanjuje što je veći udio ambrozije u biljnoj masi. Kod mliječnih krava njezina konzumacija mijenja miris i okus mlijeka.

Njezina pelud izaziva alergijske reakcije kod ljudi i stoke. Posebno su djeca osjetljiva na djelovanje peludi koja iritira sluznicu i otežava disanje.

Suzbijanje ambrozije je zakonska obaveza

Suzbijanje ovog alergena je zakonska obaveza. U svojoj postojbini ona ima brojne neprijatelje koji usporavaju njen rast, razvoj i širenje, no u Europi ih praktički nema. To joj omogućava da se širi bez problema i zauzima nove površine. Sitne sjemenke lako nose vjetar, kukci, ptice i ljudi. Tijekom jedne godine može zauzeti novih 20 km prostora.

Njezino suzbijanje je težak i dugotrajan posao. Biljke se uklanjaju prije nego što formiraju sjeme. Mogu se uklanjati mehanički, čupanjem i košnjom. Sjetva biljnih vrsta koje ju potiskuju (vijuk, lisičji repak, lucerna) daju rezultate.

Djetelina, lucerna i vrste sa sitnim sjemenom sličnom onomu ambrozije, može se potopiti u otopinu kuhinjske soli i vode. Sjeme ambrozije će isplivati na površinu, a ono uzgajanih biljka će potonuti na dno posude.

Što se tiče upotrebe herbicida, treba znati da ambrozija na njih razvija otpornost. Intenzivirana su istraživanja upotrebe insekata u njezinu suzbijanju.

Unatoč svemu, vrlo je ljekovita

Ambrozija nije samo štetna biljna vrsta, ona je vrlo ljekovita. Sadrži brojna esencijalna ulja, vitamine, kiseline, aktivne tvari, makro i mikro elemente. U medicinske svrhe se koriste svi dijelovi biljke, osim peludi. Najljekovitija je kada se sakuplja prije cvjetanja.

U narodnoj se medicini konzumira kao čaj ili kao tinktura za liječenje temperature, groznice, dijareje, bolesti probavnog trakta, za uklanjanje parazita iz organizma, tretiranje modrica i rana, ublažavanje problema s išijasom. Koristi se za reguliranje krvnog tlaka, razine šećera u krvi, čak za liječenje brojnih alergija.

Koliko je ljekovita govori i podatak da potpomaže stvaranje krvi, regeneraciju eritrocita i leukocita te tako sprječava pojavu leukemije. Znanstvena istraživanja su dokazala da pomaže u borbi protiv brojnih tumora.

Izvor: Agroklub.com