Koji alergeni su najčešći krivci za alergije

Alergen predstavlja stranu tvar koja je inače bezopasna, ali u određenih ljudi izaziva imunološku reakciju – alergiju. Oni se u organizam mogu unijeti hranom, udisanjem, kontaktom ili izravno primjenom. U današnje vrijeme sve je veći broj osoba koje boluju od nekog tipa alergije.

U nastavku teksta donosimo sve o alergenima – što su, koji su najčešći te kako dokazati postojanje alergije.

Što su alergeni?

Alergen je strana tvar koja izaziva reakciju preosjetljivosti organizma, budući da ga imunološki sustav registrira kao opasnost te potiče stvaranje IgE protutijela za obranu. Reakcija preosjetljivosti, tj. alergijska reakcija očituje se kao začepljenost i curenje nosa, kihanje, kašljanje, suzenje očiju, kožni osipi, crvenilo i dr. Teži oblik alergije naziva se anafilaksija te predstavlja po život opasno stanje.

Rizični čimbenici

Rizični čimbenici za razvoj alergije su:

• pozitivna obiteljska anamneza – osobe čiji članovi obitelji boluju od alergije su sklonije povećanoj proizvodnji IgE protutijela (tzv. atopija),
• pasivno pušenje u djetinjstvu,
• djeca čije su majke pušile u trudnoći,
• djeca s nižom tjelesnom masom pri rođenju,
• iracionalno korištenje antibiotika.

Anafilaksija – po život opasna reakcija

Anafilaksija je najteži oblik alergijske reakcije. Predstavlja po život opasno stanje te se obično javlja vrlo brzo nakon izlaganja alergenu (najčešće alergeni iz hrane, lijekovi, ubodi insekata i lateks). Tipični simptomi i znakovi kojima se anafilaksija prezentira su:

• nagli pad krvnog tlaka,
• ubrzani puls,
• gušenje,
• oticanje jezika,
• osip po koži,
• mučnina i povraćanje.

Osobama koje su ranije imale anafilaksiju ili imaju povećan rizik za njezin nastanak se preporučuje uvijek imati EpiPen uz sebe. EpiPen je mali uređaj s lijekom epinefrinom (adrenalinom) koji se injicira u vanjski dio natkoljeničnog mišića. Bilo bi dobro da sve bližnje osobe budu upoznate s time.

Važno je što prije pozvati hitnu pomoć (194).

Najčešći alergeni u hrani

Alergija se može javiti na bilo koju namirnicu, ali ipak najčešće alergene predstavljaju:

• Kravlje mlijeko – Alergija na proteine kravljeg mlijeka se najčešće javlja kod beba ili u dječjoj dobi. 90% djece prevlada preosjetljivost do odrasle dobi, stoga se ovaj tip alergije rjeđe javlja kod odraslih. Osobama koje su alergične na proteine kravljeg mlijeka preporučuje se izbjegavati konzumaciju mlijeka, ali i mliječnih proizvoda. Alergija se obično očituje probavnim smetnjama.
• Jaja – Osobe alergične na jaja obično su osjetljive samo na proteine žumanjka ili samo one iz bjelanjka, budući da ovi dijelovi jajeta sadrže različite bjelančevine. Češća je alergijska reakcija na bjelanjak. Zbog učestalosti javljanja alergijske reakcije na ovu namirnicu, preporučuje se postepeno uvođenje jajeta u prehranu djece. Najčešći simptomi kojima se ovaj tip alergije prezentira su: bolovi u trbuhu, osip, otežano disanje i dr.
• Orašasti plodovi – Najčešći orašasti plodovi koji uzrokuju reakcije preosjetljivosti su: bademi, orasi, pistacije, indijski oraščići i sl. Orašasti plodovi se često nalaze u tragovima u hrani, stoga je važno pažljivo čitati popis sastojaka. U slučaju alergije na jednu vrstu orašastih plodova, osoba mora izbjegavati i druge, budući da postoji mogućnost razvoja nove alergije.
• Kikiriki – Kikiriki je vrlo čest alergen. Osobe koje su alergične na kikiriki su često alergične i na orašaste plodove. Smatra se da postoji povezanost obiteljskog nasljeđivanja i ove alergije.
• Pšenica – Alergija na pšenicu se često mijenja za celijakiju. Celijakija je abnormalna imunološka reakcija na gluten (protein u mnogim žitaricama) i ne predstavlja po život opasno stanje, za razliku od alergije na pšenicu koja je uzrokovana reakcijom na jedan od mnogih proteina u pšenici. Osobe alergične na pšenicu moraju izbjegavati samo nju, dok oni koji boluju od celijakije ne smiju jesti većinu žitarica.
• Riba i plodovi mora – Alergija na ribu se najčešće javlja tek u odrasloj dobi. Simptomi ove alergije su povraćanje, proljev, a rijetko i anafilaksija. Alergija na ribu i plodove mora se često zamijeni za bakterijsku/virusnu crijevnu virozu koja može biti uzrokovana unosom mikroorganizama putem navedenih namirnica.

Najčešći inhalacijski alergeni

Inhalacijski alergeni su tvari koje se u organizam unose udisanjem te uzrokuju alergijsku reakciju. Među najčešće od njih spadaju pelud drveća i trava, grinje, pseća i mačja dlaka.

Kako bi predvidjeli kada će početi proizvodnja peludi određene biljke, preporučuje se praćenje peludnog kalendara. Peludni kalendar različit je svake godine te se razlikuje za svaki pojedini grad/područje. On omogućuje pravovremeno reagiranje i početak primjene odgovarajuće terapije na vrijeme.

Respiratorne alergije se najčešće prezentiraju alergijskim rinokonjunktivitisom (upalom sluznice nosa i očiju) – curenjem nosa, suzenjem i crvenilom očiju, kihanjem te svrbežom vjeđa i nosa.

Kronični oblik takve upalne alergijske reakcije u dišnim putevima naziva se alergijska astma. Ona se očituje kašljem, otežanim disanjem, čestim infekcijama i iskašljavanjem. Astma zahtijeva redovitu uporabu inhalatora (tzv. pumpica).

Kako dokazati alergiju?

Kako bi dokazali postojanje alergije, važno je otići na liječnički pregled. Pregled obuhvaća uzimanje detaljne anamneze o simptomima, trajanju alergije, okolišnim čimbenicima, lijekovima i hrani koju ste konzumirali. Nakon anamneze slijedi fizikalni pregled, a povremeno se dodatno pristupa testovima plućne funkcije (spirometriji) i RTG-u pluća.

Kako bi utvrdili koji točno alergen uzrokuje reakciju preosjetljivosti, provodi se testiranje na nutritivne i inhalacijske alergene.

Postoje dva tipa testiranja:

a) Kožni prick-test – kapljica alergena se kapne na kožu ispitanika te se navedeno mjesto lagano zagrebe iglicom. Ako je osoba alergična na primijenjeni alergen, na tom mjestu će nastati reakcija (crvenilo, plik ili svrbež).

b) Intradermalni kožni test – testiranje se provodi ubrizgavanjem male količine alergena u površinski sloj kože.