Kako si možete pomoći? Alergija i astma su čvrsto povezane

Ova bolest ne samo da znatno narušava kvalitetu života, nego uzrokuje velike financijske troškove zdravstvenog sustava te opće društvene troškove zbog izostanaka s posla ili iz škole te utjecaja na obiteljski život.

Govoreći o povezanosti alergija i astme, očita povezanost postoji s alergijskim rinitisom. Naime, s njime je udružena u gotovo 70 do 90 posto slučajeva, a od 16 do 65 posto osoba s alergijskim rinitisom ima preosjetljivost dišnih putova pa je kod njih povećan i rizik za obolijevanje od astme. Stoga i ne čudi što se prevencija astme sastoji upravo u liječenju alergije – naravno, ako ona postoji.

Astma se najčešće javlja u djetinjstvu

Astma je kronična upalna bolest malih dišnih putova za koju su karakteristične epizode zaduhe (otežanog disanja), potom piskanja u prsima te suhog nadražajnog kašlja s otežanim iskašljavanjem guste i žilave sluzi. Zbog preosjetljivosti dišnih putova koja je opisana kao nenormalna reakcija na normalne podražaje razvija se upala te dolazi do otoka sluznice, grča mišića u stijenci malih dišnih putova te stvaranja povećane količine guste sluzi, a disanje je otežano. Čuje se piskanje u plućima, a pacijent ima osjećaj gušenja i stezanja u prsima. Bolest je varijabilnog tijeka, a simptomi astme javljaju se noću i pred jutro, tijekom fizičkog napora, izlaganja atmosferskom zagađenju, alergenima ili kod jakog psihičkog podražaja, odnosno stresa.

>>Salmonela odnosno salmoneloza se obično vezuje uz namirnice koje su kontaminirane kao što su svinjetina, perad, jaja i nepasterizirano mlijeko no poznati su slučajevi trovanja kikirikijevim maslacem, čokoladom, sirom te lisnatim zelenim povrćem. Kliknite i doznajte sve o ovoj bolesti koja nije bezazlena<<

Astma se često javlja u obitelji sa sklonošću atopiji ili alergiji, najčešće u djetinjstvu, no može se javiti u bilo kojem životnom razdoblju. Među važne uzroke astme ubrajamo alergije na inhalacijske i nutritivne alergene (poput peludi trava, ambrozije, mlijeka, kikirikija i drugog), kronične upalne procese gornjeg dišnog trakta (kronična upala paranazalnih sinusa, adenoidne vegetacije) koji trajno oštećuju sluznicu, potom hladan zrak, kemijske podražaje, razne plinove, pare, duhanski dim, lijekove (osobito preparate acetilsalicilne kiseline), psihičke podražaje poput srdžbe i drugih jačih emocija. Spomenimo i napor, kao i tjelesno opterećenje koji su uzrok posebnog oblika astme na napor.

Lijekovi i astma

Astma se potvrđuje nizom testova, od alergološkog kožnog testiranja, imunosne obrade kojom se u krvi potvrđuje alergija, ispitivanja plućne funkcije ili spirometrije uz test s lijekom za olakšanje disanja, mjerenja vršnog protoka (PEF) pomoću prijenosnog mjerača, rendgenske snimke paranazalnih sinusa do mjerenja koncentracije dušičnog oksida u izdahnutom zraku (FENO). Nakon postavljene dijagnoze pristupa se liječenju koje se provodi osnovnim i simptomatskim lijekovima.

Osnovni lijekovi  su protuupalni jer liječe upalu u dišnim putovima, uzimaju se redovito i dugotrajno kod svih oblika astme. To su inhalacijski kortikosteroidi i antileukotrijeni. 

Prevencija astme sastoji se u liječenju alergije. Hiposenzibilizacija je jedini oblik terapije koji dulje imunosni sustav može povesti u pravom smjeru

Simptomatski lijekovi omogućavaju širenje dišnih putova, olakšavaju disanje i zaustavljaju napadaj astme. Postoje dvije vrste tih lijekova – s brzim i kratkim učinkom koji se uzimaju po potrebi te oni sa sporim i dugotrajnim učinkom koji se uzimaju redovito kod težih oblika astme. Suvremeni pristup liječenju astme preporučuje i kombinaciju lijekova u jednom pripravku, što poboljšava suradljivost bolesnika za redovito uzimanje lijeka, a ujedno postiže i dobru kontrolu bolesti.

Važnost redovite terapije

Liječenje se provodi inhalacijskim oblicima lijekova. Lijek u obliku aerosola nalazi se u inhaleru ili pumpici, a lijek u obliku suhog praha u diskusu, turbuhaleru i novolizeru. Ponekad je upotreba lijeka iz inhalera nespretna, pogotovo kod male djece ili starijih bolesnika pa se može olakšati upotrebom komorica za udisanje.

>>Kada je celijakija u pitanju, jedina sigurna terapija je bezglutenska prehrana čijih se pravila oboljeli moraju doživotno i bezuvjetno pridržavati. Kliknite i doznajte više o celijakiji<<

Cilj je liječenja postizanje potpune kontrole astme, odnosno stanja bez simptoma, noćnog buđenja, bez potrebe za uzimanjem lijeka za lakše disanje, bez pogoršanja bolesti i potrebe za hitnom intervencijom, a s najmanjom dozom lijekova i bez nuspojava od njih. Da bi se takvo stanje postiglo, astmatičar mora terapiju uzimati redovito, pravilno, izbjegavati kontakt s uzročnim faktorom svoje bolesti, redovito kontrolirati plućnu funkciju kod kuće, a liječničke kontrole obavljati u razmaku od tri do šest mjeseci u dogovoru sa svojim liječnikom i prema preporuci pulmologa.

Prevencija je liječenje alergija

Prevencija astme sastoji se u liječenju alergije. Hiposenzibilizacija je jedini oblik terapije koji dulje imunosni sustav može povesti u pravom smjeru. Kod toga se u duljem razdoblju (u trajanju od tri godine) u pravilnim razmacima potkožno injicira ili se u obliku kapi uzima pod jezik određena koncentracija alergena.

Najveća prednost jest to što u terapijskom razdoblju dolazi do znatnog poboljšanja ili čak nestanka alergijskih simptoma. I nakon provedene terapije održava se rezultat, što znači da je potrebno manje pomoćnih lijekova ili neko vrijeme oni nisu ni potrebni. Ovom terapijom moguće je zaustaviti ili barem odgoditi razvitak alergijske astme. Učinkovita je hiposenzibilizacija na jedan ili najviše dva alergena koja su prema imunosnom testu najpozitivnija te izazivaju nadražaj vanjskih sluznica (nosa, očiju) ili su uzrok sezonske astme.