Kad užitak u proljeću pokvare alergije na sunce…

Tijekom proljeća svaki slobodni trenutak nastojimo provesti na otvorenome, uživajući u toplini duljih dana. No, koliko god to divno zvučalo, proljeće je ujedno i vrijeme kada su dermatološke ordinacije posjećenije.

Pacijenti se mahom žale na različite „alergije na sunce“. To je laički termin koji se odnosi na niz različitih kožnih stanja koja opisujemo kao svrbež ili crvenilo, a koja se pojavljuju nakon boravaka na suncu, u proljeće ili početkom ljeta. Simptomi se uglavnom javljaju nakon što smo proveli nekoliko sati na suncu, a da prethodno naša koža dulji period (često i cijelu zimu) nije bila izložena tako intenzivnom UV zračenju.

Pacijenti se mahom žale na različite „alergije na sunce“. To je laički termin koji se odnosi na niz različitih kožnih stanja koja opisujemo kao svrbež ili crvenilo, a koja se pojavljuju nakon boravaka na suncu

Dermatolozi takve poremećaje kategoriziraju medicinskim dijagnozama čiji su česti prefiksi idiopatska, egzogena, genetska ili metabolička, a svima je zajednički nazivnik – fotodermatoza ili solarni dermatitis. 

Erupcija na koži

Drugim riječima, ako nakon provedenih nekoliko sati na suncu primijetite crvenilo, svrbež i plikove na dekolteu, rukama i nogama (lice uglavnom ostaje netaknuto), vrlo je vjerojatno da imate polimorfnu svjetlosnu erupciju (PMLE). Riječ je o jednoj od najčešćih fotodermatoza jer se procjenjuje da je njome zahvaćeno između 10 i 20 posto zdravih ljudi. Najčešće se pojavljuje kod mlađih žena, u dobi od 20 do 40 godina.

Simptomi su slični osipu, a ponekad nalikuju ubodu insekta. Pritom promjena na koži može svrbjeti ili izazivati osjećaj žarenja. Dobra je vijest da se takvo stanje obično povlači samo od sebe za nekoliko dana. No, ako ste već jednom imali opisane simptome, veća je vjerojatnost da će se PMLE javljati svake godine.

Najbolja prevencija je postupno izlaganje prvim zrakama sunca, a izloženu kožu zaštititi visokim zaštitnim faktorom. No, ako se ovakvo stanje ponavlja iz godine u godinu, ako je uporno i sa žestokim simptomima, svakako potražite liječničku pomoć. 

>>Već godinama je javnosti dobro poznat štetan utjecaj UV zračenja na zdravlje naše kože. Ne pripazimo li kada ćemo izaći na sunce, posljedice mogu biti doista neugodne, posljedice mogu uključivati i rak kože.<<

Solarna urtikarija

Ali, što ako već nakon nekoliko minuta na suncu vaša koža reagira neugodnim simptomima? U tom slučaju moguće je da patite od solarne urtikarije čiji simptomi mogu biti slični prethodno opisanoj dermatozi.

Urtikarija ima tendenciju iznenadnog pojavljivanja, no karakteristično je da se i relativno brzo povlači, u roku od oko 24 sata. Često se može zamijeniti s blažom sunčevom opeklinom, ali se, za razliku od nje, brzo povlači. Ponekad je karakteriziraju svrbež i opće loše zdravstveno stanje.

Osip zbog fototoksičnih supstancija

I neki medicinski te kozmetički preparati mogu biti uzročnici nastanka alergija pa prije no što okrivite sunce, provjerite sastav lijekova i prirodne kozmetike koju koristite. Ako lijekovi sadrže fototoksične supstancije, obavezno smanjite izlaganje UV zračenju i povećajte zaštitni faktor ili ih pokušajte zamijeniti nekim drugim koji nije fotoosjetljiv. Ako je koža već reagirala, osim klasičnog umirenja crvenila dermatolog u nekim slučajevima može prepisati steroidne kreme.

I neki medicinski te kozmetički preparati mogu biti uzročnici nastanka alergija pa prije no što okrivite sunce, provjerite sastav lijekova i prirodne kozmetike koju koristite

Kontaktni fotoalergijski dermatitis

Slično tomu, kontaktni fotoalergijski dermatitis ili fitofotodermatitis uzrokovan je kontaktom s biljkama koje sadrže fototoksične tvari koje u sinergiji s UV zrakama uzrokuju crvenilo, mjehure, svrbež i žarenje.

Takvo što mogu uzrokovati citrusi, celer i neke vrste cvijeća ili aromaterapijska kozmetika koja sadrži fotoosjetljiva eterična ulja, primjerice, od citrusa, lavande, anđelike, sandalovine ili gospine trave. 

Savjeti za prevenciju

Kako biste izbjegli ili barem odgodili i ublažili pojavu alergijskih reakcija na koži, savjetuje se sljedeće:

• Stručnjaci savjetuju izbjegavanje kontakta s fotosenzibilizirajućim tvarima te, ako je potrebno, preporučuje se liječenje nastalih promjena steroidnim kremama. No, simptomi najčešće prođu sami od sebe kada se uklone iritirajući agensi. U međuvremenu si možete pomoći hladnim oblozima, kao da njegujete običnu opeklinu od sunca.
• Osobe čija koža ne podnosi dodir UV zraka moraju se u ovo doba posebno paziti i čim prije ojačati imunosni sustav prehranom i dodacima prehrani. Najbolji recept za sprečavanje fotodermatoza jest izbjegavanje boravka na otvorenome, posebno između 10 i 14 sati (u proljeće) te postupno izlaganje suncu, i to uz zaštitu pomoću krema s viskom mineralnim zaštitnim faktorom (cinkov oksid ili titanijev dioksid). Svrha postupnog izlaganja jest da se koža nakon škrtog zimskog sunca navikne na intenzivnije UV zrake, ali ta metoda neće biti uspješna ako patite od težih oblika fotodermatoze. U tom ćete slučaju morati potpuno izbjegavati sunce, boraviti u hladu, a lice i tijelo zaštiti šeširima širokih oboda i specijalnom odjećom dugih rukava sa UV zaštitom. 
• Osim fizičke zaštite, nutricionisti preporučuju da već u rano proljeće pripremimo kožu i ojačamo njezin obrambeni mehanizam pomoću obilnijeg konzumiranja šarenog voća i povrća koje je bogato antioksidansima (vitamini A, C, E, beta-karoten), primjerice, marelicama, jagodama, orasima, dinjama, mangom, špinatom, batatom. Od dodataka prehrani, osim već dobro poznatog beta-karotena koji nazivaju prirodni suncobran, u novije se vrijeme sve više spominje antioksidans astaksantin, prirodni karotenoid iz morskih algi. Ima snažno antialergijsko djelovanje, štiti od opeklina, fotodermatoza, alergija na sunce, ali i bora i staračkih pjega.