Na što su sve alergični naši mališani?

Djeca sve češće pate od alergije, a među najčešće dječje alergije spadaju atopijski dermatitis, urtikarija te kontaktni dermatitis. Alergija je reakcija preosjetljivosti pokrenuta specifičnim imunosnim mehanizmom protiv određenog alergena, a zbog koje nastaje oštećenje tkiva. Simptomi kod djeteta ovise o alergenu koji pokreće alergijsku reakciju te o organizmu mališana.

U svijetu su alergije u porastu. Prema nekim statistikama, 20 do 25 posto osoba „pati“ od neke vrste alergije, no ta je brojka mnogo viša. Kod većine djece alergija se počinje manifestirati u ranom djetinjstvu (atopijski dermatitis, učestale respiratorne infekcije, upale uha…), a osobito ako imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu na atopiju. Od roditelja ili bliskih rođaka mogu naslijediti sklonost alergiji, ali samo će neka djeca tijekom rasta i razvoja doista razviti alergijski poremećaj.

Peludne alergije

Ove alergije nastaju zbog udisanja peludi tijekom cvatnje biljaka te se ubrajaju u inhalacijske alergije. Javljaju se u kasnijoj dječjoj dobi. Simptomi su curenje nosa, kihanje, otok konjunktive, ponekad i kašalj, a često i teško disanje te konjunktivitis.

Simptome cjelogodišnjeg alergijskog rinitisa (rjeđe i/ili konjunktivitisa) nešto je teže prepoznati. Ponekad je sluznica nosa toliko začepljena da dijete ne može disati na nos nego samo na usta. Ako se to stanje ne liječi, snaga zraka mijenja put rasta čeljusti te lice može postati abnormalno produženo (adenoidno lice). To također može uzrokovati nicanje zubi pod neuobičajenim kutom, što može rezultirati velikim zagrizom.

Alergija vodi i pojačanom skupljanju ušne smole. To može potaknuti infekciju te otežati sluh (kod djece koja tek počinju govoriti, mogu se pojaviti poteškoće u govoru). Alergije mogu izazvati pucketanje, bol u uhu i svrbež.

Najčešći simptomi alergijske bolesti donjih dišnih putova su suhi, podražajni kašalj (češće noću), osjećaj težine ili pritiska u prsima, težeg disanja ili gušenja, zviždanje i/ili hroptanje pri disanju, teže podnošenje napora. Često su pokretači (okidači) simptoma alergijske bolesti, pogotovo donjeg dijela respiratornog sustava, nespecifični. Primjerice respiratorna infekcija, fizički napor, emocionalni stres, izlaganje hladnom zraku, visok stupanj vlage u zraku (maglovito vrijeme), duhanski dim i slično, što može otežavati postavljanje ispravne dijagnoze.

Za razliku od infekcije dišnih putova koju obično prati povišena tjelesna temperatura i koja nestaje nakon kraćeg vremena spontano ili uz antibiotsku terapiju (ovisno o uzročniku bolesti), simptomi alergije traju znatno dulje ili se ponavljaju, a smiruju se tek uz primjenu odgovarajućih lijekova.

Dječje alergije: atopijski dermatitis, urtikarija i kontaktni dermatitis

Djeca često pate od alergije, a kao najčešće dječje alergije prezentiraju se kao atopijski dermatitis, urtikarija i kontaktni dermatitis.

Atopijski dermatitis (neurodermitis) najčešća je kronična kožna bolest dječje dobi. Kožne promjene prezentiraju se suhoćom, crvenilom i svrbežom specifičnih areala kože kao što su pregibi udova, vrat i obrazi. Mogu se i u nepravilnom rasporedu pojavljivati bilo gdje na koži. Rastom djeteta, kožne promjene tijekom godina u pravilu postupno regrediraju.

Urtikarija (koprivnjača) se tijekom života (najčešće u dječjoj dobi) pojavi kod 20% ljudi. Manifestira se pojavom urtika koje nastaju zbog otoka i crvenila površinskih slojeva kože. Uzrokuju je hrana ili lijekovi, rjeđe ubodi ili kontakt s insektima. Ne mora nužno izbiti zbog alergije, može se javiti i kod pojedinih infekcija, izlaganja fizikalnim agensima (hladnoća, sunce), kod nekih sistemskih ili nasljednih bolesti.

Kontaktni alergijski dermatitis nastaje kao posljedica dugotrajnog ili ponavljanog izlaganja određenog područja kože alergenu. Najčešći su nikal, krom, kobalt, živini spojevi, formaldehid, deterdženti, plastične mase, kozmetička sredstva, lijekovi (kontakt u radu s lijekovima), guma, neki prehrambeni proizvodi, dlake životinja… Kao i urtikarija, ne mora imati alergijsku podlogu.

Dječje alergije na hranu ili lijekove

Mogu se manifestirati svrbežom, urtikarijom, perioralnim crvenilom i svrbežom, osjećajem peckanja ili oticanja sluznice usne šupljine, bolovima u trbuhu, proljevom, povraćanjem, čak i problemima s disanjem. Tegobe se javljaju nakon kontakta usne sluznice s određenom hranom ili lijekom ili njihovim gutanjem.

Liječenje alergija je dugotrajno jer je riječ o kroničnoj bolesti te je svakako potrebna redovita liječnička kontrola i suradnja više specijalista.