Alergije i astma: najčešća pitanja i odgovori 

Ova bolest ne samo da znatno narušava kvalitetu života, nego uzrokuje velike financijske troškove zdravstvenog sustava te opće društvene troškove zbog izostanaka s posla ili iz škole te utjecaja na obiteljski život. Zato donosimo sva pitanja i odgovore koji vas mogu zanimati po pitanju astme.

Utječu li meteorološki čimbenici na astmu?

Da. Bolesnici s astmom osjetljivi su na promjenu temperature, tlaka i vlažnosti zraka. Nepovoljna stanja su područja niskog tlaka (ciklona) s prolazom fronte (velike temperaturne razlike). Tada je i razina atmosferskih zagađenja veća, što uz hladni zrak kao dokazani pokretač astme i visoku vlažnost može uzrokovati pogoršanje astme. Preporučuje se stjecanje navike praćenja vremenske prognoze. Za vrijeme nepovoljnih vremenskih uvjeta treba smanjiti fizičke aktivnosti, a liječenje prilagoditi izmijenjenim meteorološkim prilikama, prenosi Astma.hr.

Može li astmu uzrokovati fizički napor?

Da. Astmu uzrokovanu naporom karakteriziraju kašalj i otežano disanje tijekom ili nakon tjelesnoga opterećenja. Bolesnici u kojih je napor jedini pokretač astme vrlo su malobrojni. Znatno je češća pojava da napor u bolesnika s drugim oblicima astme, posebice u djece i mladeži, uzrokuje pogoršanje bolesti.

Može li se spriječiti razvoj astme u alergičnih osoba?

Da. Smatra se da u bolesnika s alergijskim rinitisom, a bez astme, pažljivo liječenje rinitisa može spriječiti nastanak ili barem ublažiti njezin tijek. U cilju sprječavanja astme potrebno je poučiti bolesnike s astmom koji planiraju djecu o nužnosti izbjegavanja alergena i drugih pokretača astme tijekom trudnoće. To se odnosi na izbjegavanje poznatih alergena (grinje, peludi) i visoko alergogenih namirnica u prehrani trudnica i dojilja (školjke, račići, jagode i sl.). Osobito je važno nepušenje i izbjegavanje pasivne izloženosti duhanskom dimu. Slične mjere potrebne su i u djece s visokim rizikom astme (alergični roditelji ili značajna obiteljska sklonost). Valja istaknuti preventivne mjere smanjenja koncentracije grinja u domu takve djece (uklanjanje tepiha, zidnih tapeta, plišanih igračaka, pažljivo održavanje čistoće, primjena akaricidnih sredstava). U domu alergičnih osoba ne savjetuje se držanje kućnih životinja, osobito mačaka.

Što su pokretači astme?

Pokretači astme su svi čimbenici koji uzrokuju ili pogoršavaju napadaje astme. Najčešće su to alergeni, virusne infekcije dišnog sustava, rjeđe lijekovi, kemijske tvari, fizikalni čimbenici ili duhanski dim. Za nastanak simptoma obično je potrebna određena koncentracija peludi u zraku. U osoba s jakom preosjetljivošću dišnih putova astmu mogu pokrenuti različite kemikalije (deterdženti, hlapljivi iritansi), duhanski dim, produkti sagorijevanja drveta ili ugljena, te snažne emocije (srdžba, smijeh, tuga).

Kako izbjeći pokretače astme?

Izbjegavanje pokretača astme prethodi svim oblicima medikamentoznog liječenja. To je težak i mukotrpan zadatak, bez čega se ne može postići potpun terapijski uspjeh. Što više, smatra se da je nedovoljno uklanjanje alergena iz okoliša jedan od najčešćih uzroka terapijskog neuspjeha.

Za izbjegavanje sezonskih alergena (peludi) jedina je korisna mjera izbjegavanje boravka, osobito fizičkih aktivnosti, u otvorenom prostoru u vrijeme velike koncentracije peludi u zraku. Osobito valja izbjegavati trčanje i sport u jutarnjim satima u područjima bujne vegetacije.

Karakteristično je da pelud ukrasnoga cvijeća, te biljaka koje oprašuju kukci, rijetko uzrokuje tegobe, vjerojatno radi male koncentracije. Biljke koje se oprašuju vjetrom (stabla, trave i korovi) stvaraju ogromne količine peludi. U osoba osjetljivih na cjelogodišnje alergene važno je odgovarajućim higijenskim mjerama i prilagodbama okoliša smanjiti koncentraciju grinja u domu, osobito u spavaćoj sobi bolesnika. To se postiže redovitim čišćenjem i prilagodbama koje uključuju manje tepiha, zastora i tapeciranih površina, te mogućom uporabom posebnih navlaka za madrace, kemijskih sredstava za uklanjanje grinja (akaricidi) i sl. U kući astmatične osobe ne preporučuje se držati kućne ljubimce, osobito mačku ili psa.

Može li prehlada pogoršati astmu?

Da. Među nealergijskim pokretačima napadaja astme virusne prehlade najčešći su uzrok pogoršanja bolesti. Nakon nekoliko dana tipičnih simptoma prehlade “bolest se spušta na pluća”, javlja se kašalj i sve teže disanje. Virusne prehlade u odraslih osoba mogu aktivirati astmu koja je godinama bila potpuno smirena.

Mogu li se bolesnici s astmom baviti sportom?

Da. Bolesnicima s astmom preporučuje se bavljenje sportom i drugim tjelesnim aktivnostima. To je osobito važno u djece kako bi se dišni mišići što bolje razvili, a spriječio nastanak prekomjerne tjelesne težine radi fizičke neaktivnosti. Preporučuje se izbjegavati izvođenje sportskih aktivnosti u hladnom i vlažnom okolišu.

Pri odabiru sporta (u dvorani, na otvorenom) valja voditi računa o mogućoj izloženosti konkretnim pokretačima bolesti. U bolesnika koji su alergični na grinje pri odabiru sporta prednost treba dati sportovima na otvorenom prostoru. Osobama sa sezonskom astmom treba savjetovati izbjegavanje fizičkih aktivnosti na otvorenom prostoru u vrijeme cvatnje biljaka na čiju su pelud senzibilizirani.

Kod posebnih oblika astme izazvane naporom, također se preporučuje fizička aktivnost, jer je korist od tjelesne aktivnosti nenadoknadiva. U tom slučaju preporučuje se prije napora uzeti odgovarajući lijek (bronhodilatator, antileukotrijen).

Bolesnicima s astmom ne savjetuje se ronjenje i padobranstvo.

Kako se dijagnosticira astma?

U napadajima dijagnozu astme sugerira relativno tipičan fizikalni nalaz, tj. nalaz koji liječnik otkriva slušanjem pluća pomoću stetoskopa. Izvan napadaja dijagnoza astme često nije laka, a temelji se na preciznim podacima o bolesti koje liječnik dobiva od bolesnika. Na temelju tih podataka postavlja se sumnja na astmu koja se potvrđuje (ili isključuje) rezultatima pretraga. U te pretrage ubrajamo spirometriju (mjerenje plućne funkcije), mjerenje vršnog protoka (PEF-a), kožno alergološko testiranje, moguće radiološku snimku prsnog koša i paranazalnih sinusa.

Kako se mjeri PEF?

Hrvatski naziv za ovu napravu je “mjerač vršnog protoka zraka”. To je mala, jednostavna naprava kojom bolesnik sam mjeri veličinu protoka zraka kroz dišne putove u izdisaju. Izmjerene vrijednosti se uspoređuju s očekivanom (predviđenom) vrijednosti za pojedinu osobu. Očekivane vrijednosti definirane su prema dobi, tjelesnoj visini i spolu bolesnika. U napadaju astme izmjerene PEF vrijednost su smanjene.

Iako su općenito uzevši skuplji uređaji precizniji, za samokontrolu su prihvatljivi i oni najjeftiniji, čija se cijena kreće stotinjak kuna.

Vršni protok zraka (PEF) mjeri se specijalnim mjeračem koji sadrži mjernu skalu te indikator ispuhanih vrijednosti. Za dobro mjerenje potrebno je:

1. vratiti indikator na nulu (lagano ga povući rukom do nulte vrijednosti),

2. mjerač primiti rukama kao što se drži npr. frula (važno je ne blokirati izlaz zraka iz mjerača),

3. duboko udahnuti zrak u pluća do granice nelagode,

4. snažno i brzo (što je moguće jače) izdahnuti u mjeračev usnik,

5. očitati vrijednost do koje je došao mjerač na skali,

6. ponoviti mjerenje tri puta i zabilježiti najbolji rezultat.

Što je spirometrija?

Spirometrija je metoda kojom se objektivno mjeri plućna funkcija, a daje podatke o plućnom kapacitetu i protocima u dišnim putovima, te daje uvid u stupanj neprohodnosti dišnih putova. Spirometrijski nalazi pomažu dijagnosticiranju astme, određivanju stupnja težine stabilne bolesti ili napadaja i modificiranju doze lijekova.

Što je alergološko testiranje?

Ako podaci bolesnika sugeriraju da astmu uzrokuju čimbenici okoliša (alergeni), tu je pretpostavku potrebno potvrditi. To se provodi alergološkim testiranjem. Test se izvodi tako da se kapljica alergena nanese na kožu, najčešće prednje strane podlaktice, te se kroz nju koža ubode lancetom (ubodni ili prick-test). Pojava ograničenog otoka i crvenila kože na mjestu uboda označava pozitivan rezultat testa. Rezultat testa nužno je interpretirati u odnosu na podatke bolesnika. Česta je pogreška testiranje na velik broj alergena koji nemaju praktični značaj.

Kako izbjeći pokretače astme?

Preporučuje se posteljinu prati na temperaturi iznad 55 °C, sušiti u sušilici ili na suncu, odstraniti sagove i zavjese iz spavaće sobe, izbjegavati tapecirani namještaj. Plišane igračke treba izbjegavati ili barem često prati, ukloniti kućne ljubimce iz mikrookoliša astmatičkog bolesnika, ne pušiti u kući, te ne voditi djecu koja boluju od astme na mjesta gdje se puši. Respiratorne infekcije valja prevenirati cijepljenjem ako je moguće, a u slučaju njihove pojave potrebno je povisiti dozu osnovnih lijekova za vrijeme infekcije i nekoliko tjedana nakon nje. Izbjegavajte provjetravanje prostorija i boravak u prirodi kada je koncentracija peludi najveća. Kondicioniranje zraka može biti korisno ako se aparati dobro održavaju uz redovitu izmjenu filtera. U slučaju sezonske, peludima uzrokovane astme važno je poznavanje peludnoga kalendara za područje u kojem bolesnik živi.

Što je peludni kalendar?

Peludni kalendar je informacija o periodima cvatnje pojedinih biljki u određenom području. Peludni kalendari se razlikuju u područjima koja imaju značajnije klimatske razlike. Poznavanje peludnoga kalendara pomaže u pravovremenom uvođenju odgovarajućeg oblika liječenja predviđanjem vremena pojave simptoma alergijskoga rinitisa i astme na temelju poznavanja vremena najintenzivnijeg cvjetanja pojedine biljke. U našem podneblju razlikuje se vegetacija kontinentalnog i primorskog pojasa. U kontinentalnom pojasu polinacije nema zimi, a tijekom ljeta i visokih temperatura broj peludnih zrnaca je manji. U velikim gradovima ovog pojasa, zbog lokalno povišene temperature, pelud je u zraku prisutna tijekom cijele godine.

Iz praktičnih razloga važno je znati da lijeska cvate u veljači, stabla, osobito breza, od polovine travnja do konca svibnja, a da trave cvatu najduže (svibanj/lipanj-kolovoz). Od kolovoza do listopada cvatu korovi. U primorskom pojasu važna je rana polinacija čempresa (siječanj-veljača), masline (travanj-svibanj/lipanj), te dugotrajna polinacija trava i korova. U Hrvatskoj su glede koncentracije peludi najpovoljnija područja Istra, Gorski kotar, južnodalmatinske planine i otoci.

U čemu je razlika između “pumpice” i diskusa?

Inhalacijski lijek za astmu može se propisati u obliku “pumpica” ili u praškastom obliku (diskus). Prednosti lijeka u diskusu su jednostavnija primjena, lakše uzimanje te izostanak mogućih nuspojava potisnoga plina koji se nalazi u “pumpicama”. Nedostatak su potreba za većom snagom udisaja radi čega nisu prikladan za malu djecu i starije bolesnike.

Što su to “spaceri”?

To su komorice za udisanje (često se rabi engleski naziv “spacer”) koje olakšavaju udisanje lijekova za astmu, osobito u osoba koje imaju malu snagu udisaja ili teškoće s primjenom “pumpica”. Radi se o plastičnom rezervoaru kojeg bolesnik jednim krajem stavlja u usta, a u drugi aktivira pumpicu. Udisanjem iz komorice i izdisanjem kroz nos maksimalno se povećava količina lijeka koji dolazi u pluća. Preporučuju se komorice većeg volumena. U djece se rabe komorice s maskom za lice i ventilom koji onemogućuje izdisanje u komoricu. Kod značajnih teškoća s udisanjem lijeka može se razmisliti o lijeku u tabletama.

Izvor: https://www.astma.hr/pitanjaIOdgovori.aspx