Riješite se alergije: Možemo li dobiti bitku protiv grinja?

Ovih se dana krećemo u zatvorenim grijanim prostorima te nerado otvaramo prozore. Vlastiti stan možemo održavati prema svojim željama i potrebama, no na čistoću ureda, predavaonica, prodavaonica i sličnih mjesta ne možemo utjecati.

Preosjetljivost na grinje kućne prašine očituje se cjelogodišnjim alergijskim rinitisom koji je često praćen simptomima koji utječu na oči, potom alergijskom astmom te, nešto rjeđe, atopijskim dermatitisom. Grinje kućne prašine najčešći su alergeni te su odgovorne za pojavu različitih kliničkih oblika alergijskih bolesti dišnog sustava i kože, ali i određenih oblika preosjetljivosti na hranu. 

Rizični čimbenik za pojavu simptoma alergijske bolesti jest i daljnja izloženost alergenima grinja, a sklonost bilo kojoj alergiji, pa tako i alergiji na grinje, najčešće je nasljedna.

Liječenje alergije

Alergijska senzibilizacija organizma alergenima grinja kućne prašine obično dovodi do razvoja jednog ili više oblika alergijskih bolesti, a njihovi simptomi su posljedica oslobađanja takozvanih upalnih medijatora tijekom kontakta s alergenom. Stoga se tijekom liječenja koriste lijekovi koji blokiraju učinak tih medijatora (antihistaminici, antileukotrieni) ili sprečavaju njihovu sintezu u upalnim stanicama (kortikosteroidi).

Primjena takve terapije obično dovodi do smirenja simptoma, no nakon prekida terapije simptomi se ubrzo ponovno javljaju zbog izloženosti alergenima grinja. Suprotno tome, specifična imunoterapija može biti učinkovito rješenje problema preosjetljivosti – može modulirati imunosni odgovor te dovesti do imunosne tolerancije. Pojednostavljeno, alergija na grinje se, uz pažljiv te individualiziran pristup, u nekim slučajevima može izliječiti.

Što grinje vole

Suvremenim načinom života ljudi su u svojim domovima stvorili idealne uvjete za suživot s grinjama. Obilje različitih tekstilnih materijala osigurava im potrebnu podlogu, centralno grijanje i odsutnost propuha odgovarajuću temperaturu, a različiti izvori vlage poput sudopera, tuševa, toaleta i perilica dovoljnu količinu vlažnosti zraka. Kućna prašina sadrži, pak, oljuštene epitelne stanice kože koje su im odličan izvor hrane.

Kako bi se mogli osmisliti učinkoviti načini njihove eliminacije, provedena su detaljna istraživanja obilježja domova u kojima su količine alergena bile veće. Utvrđeno je da su čimbenici povezani s većim količinama alergena prisutnost tepiha, odsutnost izolacije, stariji dom, stariji tepih, stariji madrac, veći broj stanara, vlaga te kondenzacija vodene pare na prozorima.

Zagorčajte grinjama život

Nekoliko uputa moglo bi vam pomoći da stvorite nepovoljne uvjete za život grinja pa stoga provedite:

• smanjivanje relativne vlažnosti zraka na manje od 51%
• čišćenje tepiha i tapeciranog namještaja suhom parom uz naknadno usisavanje
• omatanje madraca i jastuka omotačima nepropusnim na alergene
• pranje posteljine i odjeće u perilici, pri čemu se najbolji rezultati postižu ako se koriste i deterdžent i izbjeljivač. Pritom se preporučuje da je temperatura viša od 55 °C
• grinje se mogu uništiti i smrzavanjem pa se tako preporučuje i plišane igračke zamrznuti na -20 °

Ukratko, primjena mjera kontrole grinja u unutarnjem okolišu, uključujući upotrebu nepropusnih omotača za madrace i jastuke, redovito pranje odjeće i posteljine, održavanje niske relativne vlažnosti zraka, uklanjanje tepiha i učestalo usisavanje, dovela je do znatnog smanjenja količine grinja u domovima ispitanika.

Važnost jutarnje higijene

Budući da su alergeni grinja dokazani i na koži ispitanika, kao dodatna mjera kontrole preporučuje se tuširanje ili kupanje nakon ustajanja iz kreveta, pogotovo kod bolesnika s atopijskim dermatitisom.