Tako mala, a tako moćna: Fantastični razlozi da odmah navalite na borovnicu

S obzirom na to da borovnica zbog brojnosti antocijanina sprečava propadanje živčanih stanica, predmet je brojnih istraživanja radi otkrivanja djelotvornijih lijekova za liječenje oboljenja kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest

Omiljena, ukusna i ljekovita borovnica potječe s područja današnje Sjeverne Amerike, čiji starosjedioci njezinu divlju inačicu jedu već više od 10.000 godina. U Europi su je 1923. godine prvi počeli uzgajati Nizozemci, a danas je, zbog brojnih potvrđenih blagotvornih učinaka na zdravlje, rasprostranjena diljem svijeta. Postupcima odabira i križanja stvoreno je mnogo inačica ovog bobičastog voća koje uglavnom potječu od tri osnovne vrste, odnosno divlje ili niskogrmolike, američke ili visokogrmolike borovnice te zečjeg oka borovnice.

Dodatni antioksidativni i protuupalni učinak borovnice pojačavaju brojni stilbeni, posebice resveratrol, pterostilben i piceatanol (astringinin) koji također blagotvorno djeluju na srčanožilni sustav

One se međusobno najviše razlikuju po visini rasta, a manje po sastavu. Plodovi se najčešće jedu osušeni ili kuhani, a mogu poslužiti i za izradu raznovrsnih slastica, sokova, čaja pa i vrsnog vina. Odličan su izvor magnezija, bakra i kalija te vitamina K, C i E. Kako obiluje prehrambenim vlaknima, borovnica potiče bolji rad crijeva, pridonosi smanjenju razine grožđanog šećera u krvi te blagotvorno djeluje na srčanožilni sustav.

Snažan oksidans

Borovnica svoje brojne blagotvorne učinke na ljudsko zdravlje ponajviše zahvaljuje brojnosti biološki djelotvornih biljnih tvari. Naime, obiluje polifenolnim sastojcima kao što su flavonoli, antocijanini, flavanoli (flavonoidi), odnosno stilbeni i fenolne kiseline. Brojna istraživanja ukazuju na to da flavonoli iz borovnice djeluju kao snažni antioksidansi, posebice kvercetin, miricetin i kempferol.

Zahvaljujući obilju antocijanina, posebice onih poput izvoda malvidina, delfinidina, pelargonidina, cijanidina, peonidina i petunidina, borovnica ima plavoljubičastu boju, ali i iznimno jaku sposobnost osujećivanja slobodnih radikala. Istraživanja ukazuju na to da malvidin posjeduje znatan protumikrobni učinak, posebice na Citrobacter freundi i Enterococcus faecalis, kao i na to da delfinidin može snažno susprezati osjetni primatelj krvožilnog endotelnog čimbenika rasta (engl. Vascular Endothelial Growth Factor – VEGF), što zloćudnim stanicama onemogućuje stvaranje njihovih krvnih žila, odnosno širenje po tijelu te, u konačnici, njihov opstanak. Potvrđeno je i da pelargonidin ima moćno protuupalno djelovanje, a cijanidin posjeduje i snažan antioksidativni učinak.

>>Imate li problema s visokim krvnim tlakom, heljda je baš za vas! Gotovo nam je nepoznata namirnica, a izuzetno je zdrava. Obogatite svoj tjedni jelovnik ovom iznimnom pseudožitaricom…<<

S obzirom na to da borovnica zbog brojnosti svojih antocijanidina sprečava propadanje živčanih stanica, predmet je brojnih istraživanja radi otkrivanja djelotvornijih lijekova za liječenje oboljenja kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest. Posebno je zanimljivo da su istraživanja pokazala kako zamrzavanjem borovnica ne gubi puno na sadržaju antocijanidina te stoga u uzorcima koji su bili zamrznuti oko tri mjeseca na -20 Celzijevih stupnjeva nije bilo većeg smanjenja njihova udjela. Borovnica sadrži i veće količine flavanola, od kojih neki djeluju blagotvorno na srčanožilni sustav, odnosno posjeduju antioksidativni, protuupalni i protumikrobni učinak.

Prijetnja hepatitisu C i zloćudnim bolestima

Lišće borovnice sadrži pak veće količine proantocijanidina kojima zahvaljuje protuvirusni učinak, naročito protiv virusa kao što je hepatitis C. Naime, istraživanja su pokazala da imaju mogućnost susprezanja njegove sposobnosti umnožavanja ribonukleinske kiseline (RNK), a time i njegova preživljavanja.

Dodatni antioksidativni i protuupalni učinak borovnice pojačavaju brojni stilbeni, posebice resveratrol, pterostilben i piceatanol (astringinin) koji također blagotvorno djeluju na srčanožilni sustav, a posjeduju i moćno antikancerogeno djelovanje. Stoga i ne čudi što se njima bave mnoga istraživanja s ciljem proizvodnje djelotvornijih lijekova za različite zloćudne bolesti.

U borovnici se nalazi i obilje fenolnih kiselina kao što su klorogenična, kafeična, galična, siringična i vanilična kiselina, a koje imaju veći protumikrobni i protuoksidantni učinak. Spomenimo i triterpenoide poput ursolične kiseline koja pridonosi snižavanju razine grožđanog šećera u krvi, mršavljenju, ali i sprečavanju pojedinih zloćudnih bolesti.

Zahvaljujući svom sastavu, lišće borovnice može poslužiti za izradu voćne vode (engl. Infused Water) koju se preporučuje piti tijekom tjelovježbe kad se u tijelu prirodno pojačano javlja oksidacijski stres. Ono može poslužiti i za pripremu čaja, no zagrijavanje uzrokuje uništenje većine njegovih biološki djelotvornih biljnih tvari kojima borovnica i zahvaljuje reputaciju jedne od najzdravijih voćki poznatih čovjeku.