Slanutak: Smanjuje rizik od pojave dijabetesa i nekih vrsta raka
Iako je potražnja za slanutkom u zadnjih nekoliko godina pala, ostao je jednako kvalitetna namirnica. Uvrstimo ga u svoju prehranu
Slanutak potječe iz područja zapadne Azije gdje se uzgajao još prije 7000 godina. Preko Indije i Sredozemlja proširio se svijetom.
Ova mahunarka orašastog okusa danas je sastojak jela mnogih nacionalnih kuhinja; posebno Afričkih i Azijskih. Neizostavni je sastojak “hummusa”, miješa se s rižom, pšenicom ili kvinojom i poslužuje kao prilog, od njega se rade variva, juhe, a često se priprema i “na salatu”. U Indiji je on glavna mahunarka. Tamo se prži, kuha, peče, od njega se pravi brašno. Na Kubi od slanutka rade svoju poznatu nacionalnu juhu te još poznatiji “menudo”.
Znanstvene studije pokazuju kako konzumiranje slanutka pridonosi niskoj razini inzulina i kolesterola na tašte
Sastav slanutka
Slanutak je bogat bjelančevinama koje se drže kvalitetnijima od drugih vrsta mahunarki (npr. mungo grah). Kada se kombinira s bjelančevinama žitarica, čini dobru zamjenu za meso. Sadrži i ugljikohidrate; prvenstveno škrob te vlakna. U usporedbi sa pšenicom u slanutku je više vlakana; kako topljivih tako i netopljivih. Topljiva vlakna snižavaju koncentraciju glukoze. Netopljiva vlakna i saponini na sebe vežu kolesterol i stolicom ga uklanjaju iz organizma čime doprinose njegovoj nižoj prisutnosti u krvotoku. Beta-sitosterol snižava krvni tlak. Prisutni beta-karoten i vitamin E kao antioksidansi djeluju pozitivno na srce. Slanutak uz to sadrži folat koji smanjuje koncentraciju homocisteina (čimbenika rizika za pojavu bolesti krvožilnog sustava) u krvi. Može se reći da prisutnost slanutka u prehrani čuva zdravlje krvožilnog sustava.
Masti su u slanutku prisutne u maloj količini pa se on preporučuje ljudima koji su na dijeti za mršavljenje. Dodatno, njegova vlakna u doticaju s vodom bubre i daju osjećaj sitosti.
Od mikronutrijenata, ova je mahunarka izvor kalcija, magnezija, željeza, cinka, kalija, mnogih vitamina B skupine (riboflavina, pantotenske kiseline, vitamina B6 …), luteina, zeaksantina, likopena, tokoferola i dr. Alfa i delta-tokoferol povećavaju stabilnost, a time i trajnost slanutka. Od fenolnih komponenata u slanutku su prisutni daidzein, genistein, izoflavonoidi i dr. Tu su i ferulinska i kumarinska kiselina koja smanjuje razinu masnoća u krvi.
Prisutnost slanutka u prehrani smanjuje rizik od pojave nekih vrsta raka. Više je komponenata kojima to možemo zahvaliti. Jedna od njih je likopen. Sprječava pojavu raka prostate. Izoflavon biohanin A štiti želudac od razvoja raka.
Dio ugljikohidrata iz slanutka neprobavljeni dospijevaju u debelo crijevo gdje ga razgrađuju prisutne probiotičke bakterije. Stvaraju se masne kiseline kratkih lanaca koje snižavaju povišenu koncentraciju masnoća u krvi. Štoviše, među njima se nalazi maslačna kiselina. Sprečava razvoj raka debelog crijeva.
I naravno, uključivanjem slanutka u prehranu stolica postaje mekša i učestalija.
Namirnica niskog glikemijskog indeksa
Struktura škroba u slanutku je takva da se iz njega glukoza u tankom crijevu sporo “otpušta”. Sporim “otpuštanjem” ona polagano dospijeva u krv. Po konzumiranju slanutka koncentracija glukoze u krvotoku se znatno ne povisuje. To smanjuje rizik za hiperglikemiju i hiperinzulinemiju. Znanstvene studije pokazuju kako konzumiranje slanutka pridonosi niskoj razini inzulina i kolesterola na tašte. Naravno da se tako smanjuje mogućnost pojave šećerne bolesti.
Slanutak obično kuhamo na jednaki način kao i grah varivo. Isto ga tako u varivu možemo pomiješati s lećom, grahom, kukuruzom, ječmom, pšenicom i drugim žitaricama. Zanimljiva je kombinacija slanutka i mesa; kubanski “menudo”.
Menudo
Sastojci:
- svinjetina (pozicija buta)
- krumpir
- mrkva
- češnjak
- luk
- umak od rajčice
- paprika
- ulje
- voda, mesni ili povrtni bujon
- sol, papar, lovorov list, peršin, paprika, čili …
Priprema: Večer prije stavite slanutak u vodu. Sutradan ga skuhajte jednako kao što kuhate grah.
Izrežite meso na kocke te ga popržite na zagrijanom ulju. Izvadite meso na tanjur, a na ulju popržite oguljeni krumpir izrezan na kocke i mrkvu izrezanu na kolutiće. Potom i njih izvadite sa strane. Popržite luk i češnjak pa nazad vratite meso, krumpir i mrkvu. Dodajte začine, malo umaka od rajčice i malo temeljca. Zakuhate, smanjite vatru pa nastavite pirjati oko 35 minuta. Dodajte kuhani slanutak i uzdužno izrezanu papriku. Kuhajte još 10-tak minuta. Ugasite vatru i ostavite jelo 15 minuta da se okusi prožmu. Pospite peršinom i poslužite.