Kopriva: Korov izuzetno moćan lijek iz prirode nema za što nije dobar

Kopriva je biljka koju svi poznajemo. Ili smo imali s njom neugodni bliski susret ili su nas na vrijeme upozorili kako ju je najbolje promatrati iz daleka.

Međutim, šteta je odnositi se prema koprivi kao prema neprijatelju. Istina je sasvim nešto drugo. Ova divlja biljka neuglednih cvjetova krije u sebi nutritivno bogatstvo i veliki potencijal u očuvanju zdravlja čovjeka.

Kopriva se kao korovna biljka dlakave stabljike i listova udomaćila u gotovo svim krajevima svijeta. Za jelo se koriste njezini mladi listovi i vrhovi. Pripremaju se lešo kuhani poput špinata i blitve ili se od njih radi varivo. Listovi koprive mogu se i sušiti te se od njih priprema čaj. Zanimljivo je spomenuti da se kopriva koristi i kao sirovina u proizvodnji piva i prirodnih sokova. Beru se i njezine sjemenke.

Kopriva je bogata antioksidansima koji štite stanice čovjeka od oksidativnog stresa. Blagotvorna je prema jetri, a sprječava i dijeljenje stanica raka, posebno raka vrata maternice i dojke

Nutritivno bogatstvo koprive za zdravlje

Kopriva je našim precima u proljeće bila dobrodošli izvor vitamina C. Upravo u prijelaznom razdoblju iz zime u ljeto opada imunitet pa su nutrijenti koji ga jačaju od iznimne koristi. Osim toga, u koprivi su željezo, kalij (koji je neophodan za normalnu funkciju srca), vitamini A, K, D (koji doprinosi zdravlju kostiju i imunitetu), B1, B2, pantotenska kiselina, folat te brojne fitokemikalije poput flavonoida. U narodnoj se medicini kopriva uspješno primjenjuje u sprječavanju i liječenju anemije, probavnih tegoba, tuberkuloze, reumatskih tegoba, visokog krvnog tlaka, hunjavice, prehlade te bubrežnih kamenaca.

Sa svojim lektinima pokazala se korisnom i u liječenju povećanja prostate. Kopriva je bogata antioksidansima koji štite stanice čovjeka od oksidativnog stresa. Blagotvorna je prema jetri što su povrdila i znanstvena istraživanja. Nadalje, kopriva, sprječava dijeljenje stanica raka; posebno raka vrata maternice i dojke. Konzumiranje koprive smanjuje koncentraciju kolesterola u krvi i sprječava pojavu ateroskleroze. Njezin čaj pomoć je kod proljeva. I naravno, svima su nam poznati šamponi za kosu od koprive.             

Još su lijepi dani koji nas mame na boravak u prirodi. Nemojte se vraćati kući praznih ruku. Uberite koprivu i od nje napravite ukusno jelo ili je osušite za čaj. Srećom, sada se u poljoprivrednim trgovinama već može kupiti sjeme koprive. Uzgojite ju u svome vrtu kako bi vam njezino blagotvorno djelovanje uvijek bilo na dohvat ruke. 

>>Bilo da koristite cikoriju kao salatu ili pijete napitak sličan kavi spravljen od mljevenog pečenog korijena ove biljke, svakako ćete imati koristi, barem kad je o zdravlju riječ<< 

Izljevak s koprivom

Sastojci:

• 800 g mladih listova i vrhova koprive
• 3 jaja
• 1 šalica zobenih pahuljica
• 50 g ekstra djevičanskog maslinovog ulja
• 1 jušna žlica ribanog tvrdog sira
• sol, papar, čili, mažuran …
• 1/3 vrećice praška za pecivo

Priprema:

Koprivu očistite, operite te prelijte slanom kipućom vodom. Ostavite ju u njoj oko 15 minuta. Ocijedite ju i propirjajte na 1 jušne žlice maslinovog ulja. Pirjanu koprivu izrežite na rezance. Mikserom u homogenu smjesu izmutite ostatak ulja i žumance. Dodajte zobene pahuljice, prašak za pecivo, koprivu i sir. Sve začinite i pomiješajte. Bjelanjke istucite u čvrsti snijeg i postepeno umiješajte u pripremljenu smjesu. Izlijte smjesu u pouljenu i pobrašnjenu tepsiju. Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 180 ℃ oko 20 minuta.

Ovo se jelo izvrsno uklapa s kuhanom šunkom i kiselim mlijekom. I naravno, ako nemate ideju što sutra ponijeti za užinu na posao, s ovim jednostavnim jelom ne možete pogriješiti. Kombinirajte ga sa salatom od krastavaca i rajčice i imate kvalitetan i ukusan obrok.